Sarajevski film festival ove godine posjetile su mnoge poznate osobe, a među njima je bila i Jadranka Kosor, bivša premijerka Republike Hrvatske, danas saborska zastupnica. Naime, dok je festival ulazio u završnicu i dok su svi iščekivali da se na crvenom tepihu pojave glumačke zvijezde Danny Glover ili Armand Assante, prisutni su se nemalo iznenadili kada su ugledali bivšu premijerku Republike Hrvatske nakon čega su je pozdravili burnim pljeskom. Dakako, simpatije Sarajlija nisu je ostavile ravnodušnom. U razgovoru koji smo vodili s Jadrankom Kosor u predvorju hotela Europa otkrila nam je kako ju je u jednom trenutku ta pažnja ganula, i to, kako kaže, do suza te s kakvim dojmovima se vraća u Zagreb. Na svakom koraku se osjeća pozitivna energija. Dakako da su mi drage pozitivne reakcije ljudi. Reakcije su spontane. Dok sam šetala gradom između dvije projekcije filmova, domaćini su me zaustavljali i govorili: “Dobro došli - drago nam je što ste u Sarajevu”. Bilo je i zgodnih ponuda, poput prijevoza i slično. Osjećala sam se odlično. Ovaj posjet je točka na “i” na moj protekli godišnji odmor. Odmor je za mene završen, iako Hrvatski sabor ne radi do 15. rujna, no i do tada ću raditi jer sam već počela pripremati neke izmjene zakona. Dan proveden u Sarajevu bio je lijep i sadržajan, sigurno ću se vratiti, govori nam Jadranka Kosor na početku razgovora.
• Ostaje i dalje enigma je li ovo Vaš privatni posjet Sarajevu ili su razlozi političke prirode?
Ne, nisu politički razlozi. Sarajevo Film Festival je jedini razlog. Pogledala sam nekoliko filmova, kao i dokumentarni film u kojem i sama sudjelujem, a riječ je o dokumentarcu “U braku sa švicarcem”, čiji je autor vaš kolega iz Večernjeg lista Arsen Oremović.
• Pratite li političku situaciju u BiH i kako komentirate višegodišnji zastoj u provedbi većine reformi ili prosto rečeno stagniranje cijele države?
Naravno, pratim, BiH je susjed Republike Hrvatske s kojom sam u svom premijerskom mandatu imala niz jako dobrih i kvalitetnih susreta i razgovora. Treba također naglasiti kako su Republika Hrvatska i BiH povezani kao susjedi, s posebnim naglaskom na položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu treba promatrati i pitanja koja se moraju riješiti. Podupirem one koji su najodgovorniji, a to su političari, da imaju hrabrosti i snage rješavati jedno po jedno teško pitanje.
• Kada će Hrvati postati jednakopravan narod kao ostala dva konstitutivna naroda u BiH?
To je jedan od uvjeta za opstanak BiH. To je temelj.
• U listopadu će se u BiH održati popis stanovništva koji je posljednji put bio prije 22 godine. Kakva je vaša poruka Hrvatima, s obzirom da će rezultati popisa u neku ruku odrediti i budućnost Hrvata na ovom prostoru?
Nerado upućujem poruke. Popis je važan proces, ali je potrebno više zajedništva. Često sam govorila, kao premijerka, da imamo sve preduvjete da budemo uspješna zemlja, a za to je potrebna ustrajnost i zajedništvo. To isto vrijedi i za Hrvate u BiH. U ovom slučaju govorim o političkim elitama koje moraju imati čvrste planove za dobrobit svog naroda, kao i o državi BiH. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatskoj će biti jednostavnije pomagati i savjetovati.
• U vašem mandatu premijerke bilo je prijepora između BiH i Hrvatske vezano uz granice, kao i za izgradnju Pelješkog mosta. Ti problemi su prisutni i danas. Kako Vi vidite rješenje takvih problema?
Kada je u pitanju izgradnja Pelješkog mosta, to je pitanje Republike Hrvatske. Most je potreban i treba ga izgraditi. Nismo ga završili jer nije bilo dovoljno novca, ali vjerujem da će Hrvatska kako članica Europske unije dobiti mogućnost da se most izgradi i da će Europska unija dati potporu kako bi se taj projekt konačno realizirao.
• Još uvijek ima pojedinaca u BiH koji se protive gradnji Pelješkog mosta?
Rješenja se postižu kroz razgovor, a Hrvatskoj je to u interesu. Na kraju to je pitanje koje zanima i Europsku uniju, jer se u konačnici mora povezati Hrvatska s Hrvatskom, dakle područje članice Europske unije.
