Dok Europa panično pokušava riješiti probleme Atene, u Bosni i Hercegovini je, u poređenju s Grčkom, dvostruko veći postotak onih koji traže poduzeće ili instituciju u kojima će zaraditi kakvu-takvu plaću. S burze rada stižu sumorni podaci - broj zaposlenih i dalje pada, a broj nezaposlenih vrtoglavo raste.
Prazna obećanja
Od obećanih javnih radova, rasta priljeva stranih i domaćih investicija, rasterećenja gospodarstva od preteških proračunskih nameta, otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja vojske nezaposlenih i sličnih parola kojima je vlast pred izbore mamila naivne glasače, ostalo je samo obećanje. Tako je od lipnja prošle do lipnja ove godine, svaki dan posao u prosjeku gubilo jedanaest djelatnika. Na dan 30. 6. 2012. u Bosni i Hercegovini je bilo 537.992 osobe na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1472 osobe ili 0,27%. Nezaposlenost se smanjila u Republici Srpskoj za 753 osobe (0,49%), a povećala u Federaciji BiH za 2049 osoba (0,55%) te u Distriktu za 176 osoba (1,48%).
Struktura nezaposlenih
U strukturi osoba koja traže zaposlenje, NKV radnika je 160.951 ili 29,92%, PKV 11.315 ili 2,10%, KV 187.400 ili 34,83%, VKV 3.816 ili 0,71%, NSS 1.886 ili 0,35%, SSS 135.512 ili 25,19%, VŠS 7.414 ili 1,38% i VSS 29.698 ili 5,52%. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe s trećim stupnjem obrazovanja KV radnici 34,83%, te NKV radnici 29,92%. “Osnovni problem društva ogleda se u tome što se političkim igrama odvraća pozornost od onoga od čega se živi. Stopa nezaposlenosti dostiže brojku i do 46 posto, što bi trebalo biti već kaos u državi. No, toga nema jer se socijalni mir štiti radom na crno”, ističe Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. Ni gospodarstvenicima nije lako, tvrdi Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, te kaže da se stječe dojam da vlast uopće ne smatra nezaposlenost nekim problemom.
