Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH te redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Zlatko Lagumdžija, za Fenu govori o ekonomskim pokazateljima BiH, unutrašnjem i vanjskom dugu BiH i njenih entiteta, strukturi vanjskog duga te kakvo je stanje u vezi sa ovim pitanjem u susjednim državama regije, ali i pojedinim državama Evropske unije
Lagumdžija također pojašnjava zašto je u Federaciji ipak bolja situacija nego u Republici Srpskoj, te šta MVP može učiniti na planu ekonomske diplomatije i privlačenja stranih investicija.
Ekonomski pokazatelji u našoj zemlji su prilično loši. Po mnogim pitanjima od priliva stranih investicija do razine kreditnog rejtinga BiH zaostaje čak i u odnosu na regiju. Zašto je to tako?
- Sadašnja svjetska finansijska i ekonomska kriza nije mogla i nije zaobišla BiH. Poredeći sa pokazateljima iz perioda prije krize evidentno je da su privredni parametri bitno pogoršani, a u isto vrijeme je došlo do rasta budžetskog deficita. Pogoršanje ekonomske situacije i porast rizika vodi ka padu kreditnog rejtinga zemlje koji je onda praćen rastom kamatnih stopa komercijalnih banaka što dodatno destimulativno utiče na privredne subjekte koji su bitno ovisni o bankarskom sistemu i kreditnim zaduženjima.
Stopa nezaposlenosti u BiH je iznad evropskog prosjeka, a nepovoljna situacija u okruženju izazavana ekonomskom krizom ne dozvoljava da se efekti aktivnosti koje poduzimamo na njenom suzbijanju bitnije istaknu.
S obzirom na puno kontroverzi u vezi s tim pitanjem, pa i oprečnih stavova, kako gledate na trenutne probleme u vezi vanjskog, a posebno unutrašnjeg duga u Bosni i Hercegovini?
- I pored toga što se BiH, ekonomski gledano, nalazi u teškom položaju, mislim da se u posljednje vrijeme naročito dramatizira pitanje spoljnog i unutarnjeg duga odnosno javne zaduženosti BiH. Naime makroekonomski pokazatelji govore nešto bitno drugačije što je dobro za dugoročnu ekonomsku stabilnost. Naime, vanjski dug BiH, da vas podsjetim, u protekloj godini je iznosio nešto manje od 7,1 milijardi KM, a unutarnji dug oko 3,3 milijardi KM. Dakle, možete vidjeti da je ukupna zaduženost BiH 10,4 milijardi KM. Ono što je bitno naglasiti jeste da je odnos javnog duga u odnosu na BDP konstanta u posljednje tri godine i ne prelazi 35 posto već nekoliko godina.
S druge strane, bitno je naglasiti da, kada je u pitanju sektorski javni dug, ono što je pozitivno da u posljednje tri godine je praktično struktura javnog duga takva da je javna potrošnja bitno smanjena, a povećana je struktura javnog duga koji se usmjerava ka infrastrukturi. Drugim riječima javni dug se poslije tolikog niza godina počeo usmjeravati u infrastrukturu, a ne samo u javnu potrošnju.
Nažalost, zbog sporosti države i onih koji su njom upravljali u to vrijeme, zatekli smo stanje u kojem su godinama stajali neiskorišteni krediti za infrastrukturu na dionicama Koridora 5C, a za koje su se već počele vraćati i rate i kamate za sredstva koja nisu bila ni povučena. Sva ta sredstva su sada upumpana u domaću privredu, a posebno domaću građevinsku operativu. Generalno, u posljednje dvije godine taj odnos, ali i rezultati, su dramatično promijenjeni o čemu svjedoče i javna priznanja iz vrha EBRD-a.
Također, ako uporedite BiH sa nekim drugim zemljama možete da vidite da, kada je u pitanju odnos javnog duga i BDP-a, BiH je neuporedivo bolje plasirana nego naši susjedi i Hrvatska i Srbija i Crna Gora čiji se javni dug približava 50 posto BDP-a, dok je kod zemalja ko što je, naprimjer, Albanija skoro 60 posto, a da ne govorimo o zemljama kao što su Grčka, Italija, Belgija ili Austrija čiji je javni dug skoro identičan BDP-u, a u nekim zemljama čak i veći nego što je BDP tih zemalja. Samo ilustracije radi da vam kažem da samo na kamate po javnom dugu Republike Hrvatske ide isti iznos koliki je unutrašnji dug i FBiH i RS zajedno, a dvije godine kamata za javni dug Republike Hrvatske bi otplatio vanjski dug BiH.
Pored svakodnevnih političkih tema ekonomske gotovo pa nemaju šansu da im se ozbiljnije posveti. Šta je razlog trenutno prilično loše ekonomske situacije u BiH?
- Ukupna ekonomska situacija u BiH nije dobra u znatnoj mjeri zbog stanja u RS i dramatičnog stanja u Kantonu Sarajevo koji se urušava zbog rezultata rada SDA i njihovih partnera u zadnjih godinu dana. Svi ti pokazatelji o makroekonomskoj nestabilnosti BiH, koji se u posljednje vrijeme pokušavaju plasirati, najblaže rečeno ne stoje.
Posebno interesantno je naglasiti da kada je u pitanju struktura duga unutar BiH, može se vidjeti da čak unutarnji dug FBiH koja se u posljednje vrijeme optužuje za ekonomsku nestabilnost, iznosi oko 1,56 milijardi KM, dok je unutarnji dug RS oko 1,73 milijardi KM. Dakle unutarnji dug RS je veći za skoro 200 miliona KM u odnosu na FBiH mada je BDP FBiH praktično duplo veći nego što je to slučaj sa RS. U FBiH posebno je dobro uređeno nekoliko sektora kao što je npr. zdravstvo gdje je javni dug, unutarnji dug u okviru zdravstva, negdje oko tri puta manji nego što je to slučaj u RS. Svi smo mogli čuti nevjerovatan podatak od prije nekoliko mjeseci da je po prvi put broj penzionera u RS nadmašio broj zaposlenih, dok istovremeno imamo, doduše blagi, ali ipak rast broja zaposlenih u FBiH.
Dakle kada pogledate neke makroekonomske pokazatelje vidite da uprkos svim blokadama koje su vladale u posljednjih godinu dana, a naročito napadima na finansijsku i ekonomsku održivost BiH, posebno FBiH, nisu postignuti željeni rezultati kada su u pitanju akteri ustavnih blokada i politike \"što gore – to bolje\", a što je uporno radila SDA u zadnjih godinu dana uz pomoć svojih interesnih partnera u FBiH.
Na koji način ministarstvo koje vodite može pomoći u rješavanju ovih problema? Postoji li izlaz za BiH ekonomiju?
- Strane investicije su bitan momenat za pokretanje BH privrednog točka. Upravo iz tog razloga MVP se okrenuo ekonomskoj diplomatiji kroz organizaciju privrednih foruma, a sve u cilju adekvatne prezentacije BiH potencijalnim stranim investitorima. Nažalost, iluzorno je očekivati da će se rezultati ostvariti preko noći, ali ipak ohrabruju informacije o interesu nekih vrlo jakih investitora za BiH i BH privredu. Od izuzetnog je značaja napraviti dobar ambijent kako za naše domaće privrednike, tako i za potencijalne investitore. Smatram da smo na dobrom putu, te da ćemo već u narednoj godini moći da govorimo o potpunoj promjeni slike BiH u odnosu na ovu koju ste i sami opisali.
Naprimjer, u prvom kvartalu 2013. godine prema raspoloživim pokazateljima zabilježeno je smanjenje stope nezaposlenosti. Izlaz iz ekonomske krize i poboljšanje sveukupne ekonomske situacije u BiH se pokušava ostvariti kroz veće infrastrukturne projekte koji zahtjevaju angažovanje značajne radne snage kao što je projekat izgradnje autoputa na koridoru Vc na kojem su u posljednjoj godini pokrenute izgradnje dionica na dužini dva puta većoj nego što je ukupno napravljeno u prethodnih deset godina.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predsjednik SDP-a BiH te redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Zlatko Lagumdžija, za Fenu govori o ekonomskim pokazateljima BiH, unutarnjem i vanjskom dugu BiH i njenih entiteta, strukturi vanjskog duga te kakvo je stanje u vezi sa ovim pitanjem u susjednim državama regije, ali i pojedinim državama Europske unije.
Lagumdžija također pojašnjava zašto je u Federaciji ipak bolja situacija nego u Republici Srpskoj, te šta MVP može učiniti na planu ekonomske diplomatije i privlačenja stranih investicija.
Ekonomski pokazatelji u našoj zemlji su prilično loši. Po mnogim pitanjima od priliva stranih investicija do razine kreditnog rejtinga BiH zaostaje čak i u odnosu na regiju. Zašto je to tako?
- Sadašnja svjetska finansijska i ekonomska kriza nije mogla i nije zaobišla BiH. Poredeći sa pokazateljima iz perioda prije krize evidentno je da su privredni parametri bitno pogoršani, a u isto vrijeme je došlo do rasta budžetskog deficita. Pogoršanje ekonomske situacije i porast rizika vodi ka padu kreditnog rejtinga zemlje koji je onda praćen rastom kamatnih stopa komercijalnih banaka što dodatno destimulativno utiče na privredne subjekte koji su bitno ovisni o bankarskom sistemu i kreditnim zaduženjima.
Stopa nezaposlenosti u BiH je iznad evropskog prosjeka, a nepovoljna situacija u okruženju izazavana ekonomskom krizom ne dozvoljava da se efekti aktivnosti koje poduzimamo na njenom suzbijanju bitnije istaknu.
S obzirom na puno kontroverzi u vezi s tim pitanjem, pa i oprečnih stavova, kako gledate na trenutne probleme u vezi vanjskog, a posebno unutrašnjeg duga u Bosni i Hercegovini?
- I pored toga što se BiH, ekonomski gledano, nalazi u teškom položaju, mislim da se u posljednje vrijeme naročito dramatizira pitanje spoljnog i unutarnjeg duga odnosno javne zaduženosti BiH. Naime makroekonomski pokazatelji govore nešto bitno drugačije što je dobro za dugoročnu ekonomsku stabilnost. Naime, vanjski dug BiH, da vas podsjetim, u protekloj godini je iznosio nešto manje od 7,1 milijardi KM, a unutarnji dug oko 3,3 milijardi KM. Dakle, možete vidjeti da je ukupna zaduženost BiH 10,4 milijardi KM. Ono što je bitno naglasiti jeste da je odnos javnog duga u odnosu na BDP konstanta u posljednje tri godine i ne prelazi 35 posto već nekoliko godina.
S druge strane, bitno je naglasiti da, kada je u pitanju sektorski javni dug, ono što je pozitivno da u posljednje tri godine je praktično struktura javnog duga takva da je javna potrošnja bitno smanjena, a povećana je struktura javnog duga koji se usmjerava ka infrastrukturi. Drugim riječima javni dug se poslije tolikog niza godina počeo usmjeravati u infrastrukturu, a ne samo u javnu potrošnju. Nažalost, zbog sporosti države i onih koji su njom upravljali u to vrijeme, zatekli smo stanje u kojem su godinama stajali neiskorišteni krediti za infrastrukturu na dionicama Koridora 5C, a za koje su se već počele vraćati i rate i kamate za sredstva koja nisu bila ni povučena. Sva ta sredstva su sada upumpana u domaću privredu, a posebno domaću građevinsku operativu. Generalno, u posljednje dvije godine taj odnos, ali i rezultati, su dramatično promijenjeni o čemu svjedoče i javna priznanja iz vrha EBRD-a. Također, ako uporedite BiH sa nekim drugim zemljama možete da vidite da, kada je u pitanju odnos javnog duga i BDP-a, BiH je neuporedivo bolje plasirana nego naši susjedi i Hrvatska i Srbija i Crna Gora čiji se javni dug približava 50 posto BDP-a, dok je kod zemalja ko što je, naprimjer, Albanija skoro 60 posto, a da ne govorimo o zemljama kao što su Grčka, Italija, Belgija ili Austrija čiji je javni dug skoro identičan BDP-u, a u nekim zemljama čak i veći nego što je BDP tih zemalja. Samo ilustracije radi da vam kažem da samo na kamate po javnom dugu Republike Hrvatske ide isti iznos koliki je unutrašnji dug i FBiH i RS zajedno, a dvije godine kamata za javni dug Republike Hrvatske bi otplatio vanjski dug BiH.
Pored svakodnevnih političkih tema ekonomske gotovo pa nemaju šansu da im se ozbiljnije posveti. Šta je razlog trenutno prilično loše ekonomske situacije u BiH?
- Ukupna ekonomska situacija u BiH nije dobra u znatnoj mjeri zbog stanja u RS i dramatičnog stanja u Kantonu Sarajevo koji se urušava zbog rezultata rada SDA i njihovih partnera u zadnjih godinu dana. Svi ti pokazatelji o makroekonomskoj nestabilnosti BiH, koji se u posljednje vrijeme pokušavaju plasirati, najblaže rečeno ne stoje. Posebno interesantno je naglasiti da kada je u pitanju struktura duga unutar BiH, može se vidjeti da čak unutarnji dug FBiH koja se u posljednje vrijeme optužuje za ekonomsku nestabilnost, iznosi oko 1,56 milijardi KM, dok je unutarnji dug RS oko 1,73 milijardi KM. Dakle unutarnji dug RS je veći za skoro 200 miliona KM u odnosu na FBiH mada je BDP FBiH praktično duplo veći nego što je to slučaj sa RS. U FBiH posebno je dobro uređeno nekoliko sektora kao što je npr. zdravstvo gdje je javni dug, unutarnji dug u okviru zdravstva, negdje oko tri puta manji nego što je to slučaj u RS. Svi smo mogli čuti nevjerovatan podatak od prije nekoliko mjeseci da je po prvi put broj penzionera u RS nadmašio broj zaposlenih, dok istovremeno imamo, doduše blagi, ali ipak rast broja zaposlenih u FBiH.
Dakle kada pogledate neke makroekonomske pokazatelje vidite da uprkos svim blokadama koje su vladale u posljednjih godinu dana, a naročito napadima na finansijsku i ekonomsku održivost BiH, posebno FBiH, nisu postignuti željeni rezultati kada su u pitanju akteri ustavnih blokada i politike \"što gore – to bolje\", a što je uporno radila SDA u zadnjih godinu dana uz pomoć svojih interesnih partnera u FBiH.
Na koji način ministarstvo koje vodite može pomoći u rješavanju ovih problema? Postoji li izlaz za BiH ekonomiju?
- Strane investicije su bitan momenat za pokretanje BH privrednog točka. Upravo iz tog razloga MVP se okrenuo ekonomskoj diplomatiji kroz organizaciju privrednih foruma, a sve u cilju adekvatne prezentacije BiH potencijalnim stranim investitorima. Nažalost, iluzorno je očekivati da će se rezultati ostvariti preko noći, ali ipak ohrabruju informacije o interesu nekih vrlo jakih investitora za BiH i BH privredu. Od izuzetnog je značaja napraviti dobar ambijent kako za naše domaće privrednike, tako i za potencijalne investitore. Smatram da smo na dobrom putu, te da ćemo već u narednoj godini moći da govorimo o potpunoj promjeni slike BiH u odnosu na ovu koju ste i sami opisali.
Naprimjer, u prvom kvartalu 2013. godine prema raspoloživim pokazateljima zabilježeno je smanjenje stope nezaposlenosti. Izlaz iz ekonomske krize i poboljšanje sveukupne ekonomske situacije u BiH se pokušava ostvariti kroz veće infrastrukturne projekte koji zahtjevaju angažovanje značajne radne snage kao što je projekat izgradnje autoputa na koridoru Vc na kojem su u posljednjoj godini pokrenute izgradnje dionica na dužini dva puta većoj nego što je ukupno napravljeno u prethodnih deset godina.
