Dan nakon studenoga, 1. prosinca, počet će klimatološka zima. Dakle, već u prvu adventsku nedjelju. Kalendarska zima stići će tek za tri tjedna. U medijima se pojavila vremenska prognoza po kojoj bi sljedeća zima mogla biti najhladnija u posljednjih 65 godina. Ta prognoza sledila je ne samo one zimogrozne već i neke koji vole reći da zima nije lav. Renomirani meteorolozi slažu se oko toga da dugoročne vremenske prognoze nisu pouzdane, ali da mogu poslužiti meteorolozima, zimskim službama, gospodarskim subjektima i običnim ljudima kao nekakvo upozorenje. Naravno, i onima što se prave Englezi koji vole pričati o vremenu.
Meteorologija ili vremenoslovlje znanost je o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Grana je geofizike. Naziv je dobila po grčkoj riječi "meteorologia", a znači naučavanje o nebeskim pojavama. U Hrvatskoj enciklopediji stoji da je razvoj meteorologije počeo polovinom 17. stoljeća primjenom prvih instrumenata za mjerenje meteoroloških elemenata. Utvrđivanjem zakonitosti atmosferskih procesa bavi se dinamička meteorologija, prognozom vremena sinoptička, prosječnim stanjem atmosfere i klimom različitih krajeva bavi se klimatologija. Istraživanjem viših slojeva atmosfere bavi se aerologija i aeronomija, a istraživanjem prizemnog sloja mikrometeorologija, dok se biometeorologija bavi utjecajem atmosfere na biljni i životinjski svijet. No, s vremenom se razvila zrakoplovna, pomorska, poljoprivredna meteorologija, odnosno agrometeorologija. Glavna područja istraživanja u meteorologiji su struktura i sastav atmosfere, transformacija različitih oblika energije u atmosferi, toplinski režim i ponašanje vodene pare u atmosferi, opća cirkulacija u njoj, prognoza vremena na temelju prikupljenih podataka i još puno toga. Mjerenja i motrenja meteoroloških elemenata obavljaju se u meteorološkim i sinoptičkim postajama te meteorološkim opservatorijima. Posebnu važnost imaju meteorološki sateliti, a moguće da se u sve umiješa i – umjetna inteligencija!
Osim znanstvene, postoji i pučka meteorologija, prognoziranje vremena na način puka. Ljudi su od davnih vremena na temelju ponavljanja nekih vremenskih pojava donosili svoje kratkoročne i dugoročne prognoze. Često se te prognoze vežu uz neke datume, a mnoge su u stihu i duhovite. Među najpoznatijima je ona: "Sveta Kata (25. studenoga), snijeg na vrata!" No, mnoge je u BiH iznenadio snijeg i prije Svete Kate! Narod je veljaču nazvao prevrtačom, a stari bi rekli: "Nema zime dok Božić ne mine!" Ali i ovako: "Nema zime do korizme." Poznata je i ona: "Kalandora (Svijećnica) ora, prođe zime pola; za njom ide Blaž (svetac koji se slavi 3. veljače) i kaže da je to laž i da je zima straž (straga)!" Po pučkoj meteorologiji bliže k vatri valja za Svetog Nikolu (6. prosinca) pa su naši stari to izrazili u stihu da se bolje pamti: "Sveti Niko, k ognju, sinko!" U stara vremena vrijeme bi se znalo prognozirati po ponašanju životinja. U narodu se nekada govorilo da će biti kiše ako bi se čulo kreketanje žaba, ali i ovako: "Kad pivac stoji na jednoj nozi, bit će leda." Lovci vole reći da će biti hladna zima ako prepelice imaju puno masnog tkiva. Stari su znali da je vrijeme ćudljivo pa su skovali izreku: "Ako te zima ne ubode rogom, 'oće repom!" Onda bi dodali: "Ako te ožujak miluje, travanj te brije!" Ali i ovako: "Tko je u proljeće leden, ogrije ga jesen."
Ante Čelan Gagalić skupljao je i zapisivao izreke pučke meteorologije s područja Imotskog. Mnoge od njih čuju se i u zapadnoj Hercegovini, posebno onom dijelu koji je pripadao župi Imota. Kao primjerice: "Blagovist (Blagovijest, slavi se 25. ožujka) – zelen list!" Mnogi se i danas ravnaju po duhovitim izrekama pučke meteorologije. Kad je riječ o kupusu, zanimljiva je ova: "Vidovdan (15. lipnja) u bašci, Lukin dan (18. listopada) u kaci!" Pamti se i izreka: "Sveti Andrija (pada 30. studenoga) kabanice dili!" Popularni meteorolog Milan Sijerković bio je revni sakupljač narodnih mudrosti o vremenu i često ih je koristio u svojim televizijskim vremenskim prognozama. Pa bi znao citirati biser pučke meteorologije: "Čuvaj se Šimuna i Jude (28. listopada) da te snijegom ne probude!"
Živimo u vremenu velikih i brzih klimatskih promjena. Pa mnogi svaki vremenski ekstrem pripisuju klimatskim promjenama. Temperature sve više rastu, postoje razni sporazumi i dogovori vezani uz borbu protiv globalnog zatopljenja do kojih se mnogi ozbiljno ne drže, čak ih i krše. Pojedini znanstvenici od ugleda čak tvrde da Zemlji prijeti novo ledeno doba. Da se smrzneš!
I u vremenu današnjem ljudi se vole šaliti na račun vremena, naravno, i tugovati zbog posljedica nevremena. Eskim je Muji rekao kako kod njih počinje polugodišnja polarna noć.
- Nas desetljećima neće sunce da ogrije, a ja se ne hvalim - uzvrati Mujo.
Najniža temperatura u BiH zabilježena je 1963. godine na Igmanu – izmjereno je minus 42,5 Celzijevih stupnjeva. Nije vrag da će, prema nekim prognozama, biti oboren taj "rekord". Osjećaj hladnoće zna zbog vjetra biti gori. Što nas podsjeti na razgovor (ne)ugodni između Muje i Hase.
- Idemo malo na Jahorinu - predloži Mujo.
- Nema šanse, čujem na radiju da na Jahorini puše vjetar brzine 150 kilometara na sat - reče Haso.
- Ma, nema veze, bit ćemo pola sata - uzvrati Mujo.
