Prema relevantnim podacima svjetskih institucija, tijekom 2022. godine više od 100 milijuna ljudi napustilo je svoje domove. Mnoge od njih zbrinule su matične države, a velik postotak njih napustio je svoju državu i krenuo na neizvjestan migrantski put. Jedne su na napuštanje vlastitih domova natjerali ratovi, druge siromaštvo, treće klimatske promjene, četvrte posljedice pandemije COVID-a 19 i još puno toga. Nova seoba naroda na svim meridijanima i paralelama nastavlja se i nastavit će se jer ratovi bjesne na sve strane; visoke temperature, suše i glad tjeraju ljude s juga na sjever. Sve koriste krijumčari ljudima pa je ilegalnih migranata u Europi sve više, što mnogim državama predstavlja veliki problem. Neke države pristupile su nehumanom odnosu prema nesretnim izbjeglicama i prognanicima. Naravno, među ilegalnim migrantima budu i neki koji prijete sigurnosti u pojedinim zapadnim državama.
Mnoge je migrante teško integrirati u zapadno društvo i zapadni način života. Na Zapadu cijene radnike s područja zemalja nastalih raspadom bivše države jer se relativno brzo integriraju u zapadno društvo. No, ne baš svi, nekima se doista ne da. Jedan Balkanac, koji nije ni čuo za Zakon o prohibiciji u SAD-u, napravio je rakijski kotao i počeo peći rakiju. Nakon sat vremena stigli su brojni policajci, uhitili ga i priveli pravdi. Jedan vješti odvjetnik uspio ga je spasiti dugogodišnjeg zatvora, uvjerivši suca i porotu da Balkanac nikada nije čuo za prohibiciju. Drugi Balkanac je u Švedskoj nabrzinu sagradio obiteljsku kuću na državnom zemljištu bez građevinske dozvole. Vlasti mu nisu srušile kuću jer uopće nije postojao zakon o bespravnoj gradnji. Nakon toga švedske vlasti donijele su zakon koji sprječava bespravnu gradnju. Treći Balkanac volio je, dok je bio u domovini, "okrenuti janje na ražnju". No, u mesnicama u zapadnoeuropskoj državi u kojoj je živio i radio nije mogao kupiti čitavo janje, ali se dosjetio – svako malo bi kupio janje u prodavaonicama kućnih ljubimaca, a potom bi jadno janje završilo na ražnju. Mnoštvo je sličnih priča o ljudima s balkanskim životnim navikama na Zapadu. Možemo samo zamisliti što se sve događa s pridošlicama iz azijskih i afričkih područja, koji se jednostavno ne mogu integrirati u zapadnu civilizaciju.
Bosna i Hercegovina nalazi se na balkanskoj migrantskoj ruti, što joj predstavlja sve veći problem. No, BiH spada u države čiji građani u velikom postotku napuštaju zemlju u potrazi za većim plaćama i boljim životom, a u posljednje vrijeme bh. tvrtke zapošljavaju sve veći broj stranaca. Računa se da je u posljednjih deset godina Bosnu i Hercegovinu napustilo blizu 700.000 osoba. Podaci iz posljednjeg popisa stanovnika u BiH nisu ni blizu realnosti. Prema procjenama demografa, u Bosni i Hercegovini trenutačno živi manje od tri milijuna stanovnika. No, neki pokazatelji govore o još poraznijoj demografskoj slici BiH. Ti pokazatelji govore to da BiH ima jedva – dva milijuna stanovnika. Prema procjenama nekih demografa, u Bosni i Hercegovini do 2070. godine broj bh. stanovnika mogao bi pasti na samo milijun i pol! Ohrabruju pojedini podaci koji govore o većem broju rođenih nego umrlih u dijelu zapadne Hercegovine.
Broj stanovnika nekog područja ovisi ponajviše o broju ponuđenih radnih mjesta i primamljivih plaća, socijalne pomoći za nezaposlene. Naravno, na broj stanovnika jedne sredine utječe još puno toga, od političke klime i standarda do vladavine prava i opće sigurnosti. Prema procjeni jedne američke institucije, Bosna i Hercegovina bi do 2060. godine trebala uvesti oko milijun stranaca. Ma, nije vrag da će u BiH živjeti ostali te Hrvati, Bošnjaci i Srbi koji u domovini budu ostali! Prema predviđenim stopama rasta bh. gospodarstva, u BiH će u idućih sedam godina broj zaposlenih narasti za deset posto, ali već za samo pet godina bh. gospodarstvu će nedostajati gotovo 150.000 radnika. Već sada Federaciji BiH nedostaje 30.000 radnika. Tko će raditi na novim radnim mjestima ako se nastave odlasci? Samo je prošle godine oko 38.000 državljana BiH dobilo dozvolu za rad u Hrvatskoj, 12.000 u Sloveniji, a tko zna koliko u bogatijim državama Europske unije. O odlascima iz BiH govore i brojke onih koji nisu produljili osobne iskaznice i vozačke dozvole te se ispisali iz državljanstva.
Sve je veći broj tvrtki u BiH u potrazi za stranim radnicima kojima je i prosječna bh. plaća pravo bogatstvo. U bh. kompanijama sve je više radnika iz Nepala, Bangladeša, Indije… Ni u zapadnoj Europi trenutačno ne cvjetaju ruže pa bi se val iseljavanja iz BiH mogao usporiti. Dva su se Hercegovca koja se poznaju iz viđenja našla na graničnom prijelazu, jedan je odlazio u Njemačku, a drugi se vraćao iz te države. Obojica su sebi u bradu promrmljala:
– Vidi budale kud je kren'o.
BiH je tradicionalno iseljenička zemlja, a postaje i useljenička. O svemu govori odgovor učenika iz Njemačke kad mu se obratila nastavnica zemljopisa:
– Nabroji tri najmnogoljudnije države na svijetu!
– Kina, Indija i Bosna i Hercegovina – odgovori učenik.
– Otkud ti sad Bosna i Hercegovina? – začuđeno upita nastavnica.
– Dolaze ljudi iz Bosne i Hercegovine već 60 godina i još ih ima – objasni učenik.
