Mnoge države žele kontrolirati što više tokova novca pa nastoje smanjiti gotovinu, žele da svako kretanje novca ima trag pa se forsira plaćanje karticom ili mobitelom. U restoranima nekih zapadnoeuropskih država konobar ne mora (ili ne smije) račun naplatiti u gotovini. Sve više banaka na Zapadu smanjuje broj bankomata. U Švedskoj planiraju potpuno ukinuti papirnati novac, potpuno prijeći na digitalni, odnosno e-novac. Virtualni novac nastoji stvarnom svijetu biti poklopac! No, pojavio i "pokret otpora" protiv takve inicijative. Brojni ugledni sociolozi i psiholozi tvrde da se ukidanjem i ograničavanjem gotovine ulazi u prostor ljudske slobode. Mnogi se pitaju: što ako nestane struje ili padne internet?! Puno je ozbiljnih rasprava o toj temi. No, postoji još "nezgodniji" problem. Naime, veliki postotak svjetskog prometa roba i novca ide posredstvom offshore kompanija i banaka na egzotičnim otocima. Tu su i kriptovalute.
Novac je po definiciji sredstvo plaćanja, obračunska jedinica i nositelj vrijednosti. Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka roba, ali i platiti usluga. U Hrvatskoj enciklopediji stoji da je novac institucionalizirano sredstvo koje vjerenik na osnovi društvene konvencije ili zakonske obveze prihvaća uzeti od dužnika za pokriće njegovih obveza koje mogu nastati na osnovi različitih transakcija; specifična mjera i nositelj vrijednosti općeprihvatljiv u razmjeni robe i usluga. Novcem se razmjenjuju svi proizvodi čovjeka. On je i svojevrsni spremnik vrijednosti. No, najkraća definicija novca je – sredstvo razmjene. Novac je mjerilo vrijednosti, cijena i troškova, sredstvo osiguranja vrijednosti imovine, sredstvo regulacije gospodarskog razvoja, sredstvo oporezivanja i sve što iz toga proistječe. Novac je zamijenio trampu. Domaću razmjenu omogućuje domaća valuta, a u svjetskoj razmjeni funkcioniraju najjače valute, kao što su dolar, euro, a sve više i kineski juan (yuan). Stabilnost neke valute ovisi o stabilnosti gospodarstva te države.
Novac je regulator stabilnih cijena na tržištu, omogućuje to da se mogu uspoređivati vrijednosti roba. Tako je, primjerice, cijena kruha dvije marke, cijena kilograma teletine 18 maraka. Dakle, kilogram teletine vrijedi koliko devet kruhova naših nasušnih. Prije izuma novca ljudi su mogli trgovati samo trampom. Novac omogućuje vlasnicima imovine da svoj kapital pretvore u novac i tako sačuvaju od pada vrijednosti. Ako ne dođe do inflacije, naravno. Stoga su mnogi skloniji zlatu, nekretninama, dionicama, mirovinskim fondovima i slično. Ministar financija jedne bogate države u jednoj televizijskoj emisiji uživo kazao je građanstvu da nijedna imovina nije sto posto sigurna, potvrdivši onu staru da se nikada sva jaja ne drže u istoj košari. Pojava bankarstva omogućila je lakše prenošenje novca i lakše čuvanje od krađe. Bankarski sefovi sigurniji su od kućnih! Novac je, naravno, i sredstvo reguliranja kreditnog poslovanja, ali i investicija i čega sve ne. Kad se obavlja plaćanje čekom, doznakom ili bonom, novac služi "samo" kao knjigovodstveno sredstvo obračuna. Dugo je novac morao imati pokriće u zlatu. No, 50-ih godina prošlog stoljeća to pravilo više ne vrijedi pa će neki makroekonomisti reći da je nakon toga svaki novac – digitalan. Problem za one slabije je u tome što novac moraju zaraditi, a bogati ga jednostavno – natiskaju. Najbogatije države stvorile su dugove u tisućama milijardi, a siromašne guraju u dužničko ropstvo.
Klasični latinski naziv za novac je pecunia, dolazi od latinske riječi pecus, a znači stoka, blago. Naziv podsjeća na vrijeme kada je stoka u primitivnoj robnoj razmjeni služila kao naturalni novac. Osim stoke, platežna sredstva bila su staklena zrna, školjke i drugo. Kad je i novac u pitanju, BiH je poseban slučaj. Konvertibilna marka (KM) čvrsto je vezana uz euro u omjeru 1 euro – 1,9566 KM. Što govori i o monetarnom suverenitetu BiH! Koliko će hiperdigitalizacija svega i svačega utjecati na monetarne i fiskalne tokove u BiH, pitanje je SAD. Jer je Ujak Sam preko Velike Bare skrbnik daytonskog čeda. Virtualno sve više zamjenjuje stvarno, pa tako i kad je novac u pitanju. Teško je predvidjeti što će se u budućnosti dogoditi s načinima plaćanja, s vrijednostima uopće. No, uvijek će biti onih koji će biti moćniji i od novca, stvarnog, digitalnog, elektroničnog… Kao Chuck Norris u vicu. Postavlja se pitanje:
- Što uradi Chuck Norris kad mu nestane novca?
- Pošalje opomenu banci – glasi odgovor.
Pavao apostol kazao je: "Ljubav prema novcu korijen je svem zlu!" Nije dobro i ne imati ga. No, i bogati imaju problema s njim. Edouard Bourdet duhovito reče: "U životu treba izabrati: ili da zarađujemo novac ili da ga trošimo; za oboje čovjek nema vremena!" A neki će reći da je i vrijeme novac! Sin Dumas davno je rekao: "Ne cijeni novac ni više ni manje nego što vrijedi: on je dobar sluga, a loš gospodar!" Ako papirnatog novca i pripadajućeg metalnog sitniša doista nestane, ostat će duhovite zgodne vezane uz vrijeme koje je prošlo, među kojima je i ona o bogatom Hercegovcu. Naime, bogati Hercegovac sjedio je u jednom uglednom restoranu, a njegova glava bila je prilično poviše od ostalih za stolom. Priđe mu jedna dama i upita ga:
- Oprostite, gospodine, hoćete li mi reći koliko ste visoki?
- Visok sam metar i osamdeset – odgovori Ero.
- Mislila sam da ste visoki barem dva metra – reče dama.
Čini vam se jer ne vidite da sjedim na novčaniku – objasni joj Hercegovac.
