Europska unija će inzistirati da do 1. listopada budu riješena i pitanja “Sejdić i Finci” i koordinancijski mehanizam za pregovore s EU. Kako doznaje Večernjak, takav stav jasno je prenijet i političkim liderima u BiH koji su pozvani na sastanak s povjerenikom za proširenje EU Štefanom Fueleom. U protivnom, već 2. listopada reagirat će tijela Unije i uslijedit će rezolucija u kojoj će se osuditi bh. vlasti i najaviti dugotrajna stagnacija europskog puta BiH. No, određene nade da će se takav scenarij izbjeći bude izjave da bi se čelnici HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Sulejman Tihić mogli dogovorit o provedbi presude “Sejdić i Finci” te napredak ostvaren u pregovorima o uspostavi koordinacijskog mehanizma za pregovore s EU.
Iako europski veleposlanici razgovaraju s predstavnicima bh. stranaka doznajemo kako neće vršiti pritisak na njih da prihvate sporazum. Ipak, to ne znači da ga ne podupiru. Naprotiv, u međunarodnim krugovima u Sarajevu vrlo pozitivno je primljen prijedlog s kojim su zajednički predložila dvojica lidera. To i ne čudi, jer je riječ o kompromisnom prijedlogu koji je rezultat „domaće pameti“, a ne nametnutih rješenja iz EU ili SAD-a. - Prijedlog se još uvijek analizira, ali jasno je da će sve europske zemlje, pa i EU, podržati svaki dogovor domaćih lidera. Sada se s pozornošću prate reakcije ostalih političkih aktera u BiH bez kojih je nemoguća provedba ovakvog sporazuma, kaže za Večernjak visokopozicionirani europski dužnosnik u Sarajevu. Jasno je kako se to prvenstveno odnosi na SDP i SBB, jer od stava te dvije stranke ovisi sudbina prijedloga koji dolaze iz SDA i HDZ-a BiH.
Nažalost, već se mogu čuti politikantske izjave kako je riječ o „izdaji Bošnjaka“ i stvaranju „trećeg entiteta“. Zapravo, istina je da je u pitanju kompromis koji Hrvatima daje kakva-takva jamstva da će sami izabrati svog člana Predsjedništva. S druge strane, razloga za zadovoljstvo imaju i Bošnjaci jer su ispunjena njihova dva temeljna uvjeta u razgovorima: izbjegnuta je asimetrija u odnosu na RS i od Federacije nisu stvorene dvije etničke izborne jedinice. Bit će žalosno ako prevagu nad ovim argumentima odnesu uskostranački interesi i predizborna borba na bošnjačkoj političkoj sceni, gdje će se oni koji su za dogovor i kompromis nazivati izdajnicima i optuživati za „prevelike ustupke“. Europska unija će to, čini se, promatrati sa strane, a svoj će krajnji sud o europskoj perspektivi BiH izreći odmah nakon briselskog sastanka, odnosno 2.10.
