Institut za nestale BiH u predstojećem će razdoblju intenzivirati ekshumacije na više lokacija širom Bosne i Hercegovine kako bi se rasvijetlila sudbina još uvijek razmjerno velikog broja osoba koje su žrtve rata, a za njihova se tijela ne zna. Nakon iskopavanja u Posavini, nedaleko od Odžaka, započet će se s ekshumacijom na području Bugojna gdje se nakon istražnih radnji traga za leševima dviju osoba.
U ovoj općini najviše je stradalih Hrvata koji su bili zarobljeni, a za čiju se sudbinu ništa ne zna. O tome svjedoči, prije svega, primjer poznate bugojanske skupine najviših vojnih i političkih čelnika koji su odvedeni iz zatočeničkog logora u Bugojnu i likvidirani na nepoznatom mjestu tijekom 1993. O tom slučaju se vodi sudski postupak pred Sudom BiH, a kao svjedoci i mogući osumnjičenici su govorili ministar obrane Selman Cikotić, koji je bio zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH smještene u Bugojnu, te ratni načelnik Dževad Mlaćo.
Uz to, u institutu najavljuju ekshumaciju i grobnica na području Mostara, Prozora-Rame, Modriče, istočne Hercegovine. Inače, u srijedu je započela ekshumacija na bosanskohercegovačkoj obali rijeke Drine nakon što je na srbijanskoj strani ispražnjenog jezera Perućac otkriveno 329 posmrtnih ostataka Bošnjaka ubijenih u kampanji etničkog čišćenja 1992. godine, potvrđeno je iz službenog izvora.
Zamjenik predsjednika Instituta za nestale osobe BiH Marko Jurišić rekao je da su otkriveni posmrtni ostaci još 11 osoba, pa se broj povećao na 329, a da se od jučer radovi nastavljaju na lijevoj obali jezera na rijeci Drini. Pretpostavlja se da su žrtve Bošnjaci koje su srpske postrojbe pobile na početku rata i njihova tijela bacili u rijeku Drinu kod Višegrada. Jurišić je dodao da je angažirano oko stotinu osoba na ekshumacijama kako bi se ubrzali radovi. Za zločine u Višegradu Haag je izrekao i doživotne kazne.
