„U prirodoslovnom smislu krš ovoga područja je svjetska vrijednost ne samo morfološki, jer ima i veliki biološki biodiverzitet. Po biljnim vrstama je vodeći u Europi, a po podzemnim vrstama vodeći u svijetu! Koju mi to još vrijednost tog ranga imamo?! Pored toga mnogi nazivi za kraške pojave – dolina, hum, polje i slično, koriste se kao termini i u svjetskoj znanosti. I u tom pogledu krš je vrhunska vrijednost, koju možemo ne samo zbog vlastitog identiteta, nego zbog održivog upravljanja koristiti na mnogo bolji način nego do sada. Dakle, od krša možemo imati velike koristi, a ne ga uništavati kako sada uglavnom činimo“, kazao je dr. Ivo Lučić po završetku stručno-znanstvenog skupa „Čovjek i krš“. Skup su organizirali Fakultet društvenih znanosti Dr. Milenka Brkića iz Bijakovića i Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva. Trajao je tri dana tijekom kojih je 60 sudionika iz šest zemalja regije, podnijelo 40 radova. Teme koje su prezentirane kretale su se od „Temeljnje paleogeološke značajke dinarskog krša o čemu je izlagao dr. Ivo Velić opreko „Djin Dong pećine u Tenchongu – druga najveća vulkanska spilja u Kini“ o čemu je govorio bugarski znanstvenik Alexey Zhalov, pa do teme „Spilja Vjetrenica kao prirodna klopka za leoparda tijekom gornjeg pleistoceana“ o čemu je izlagao dr. Mazimir Miculinić iz Zagreba. U posebnom odjeljku „Obrazovanje i kultura“ govorilo se o odnosu čovjeka i prirode, proučavanju krša u osnovnoj školi, pa do teme „Proteusi na stećcima“ o čemu je govorila dr. Jasminka Mulaomerović. Tijekom skupa predstavljen je zbornik „Čovjek i krš 2011.“. Trećega dana rada sudionici skupa imali su cjelodnevni izlet, odnosno uvid u kraške zanimljivosti Imotske krajine i Hercegovine, od Crvenog i Modrog jezera, pa rijekom Trebižat do Čapljine. Uglavnom, po onom što se čulo – krš je bogom dana vrijednost Hercegovine koja ne samo da se ne koristi, nego se nema ni pravih spoznaja o njegovoj vrijednosti.

Poslodavac nudi plaću od 2.200 € do 2.700 € neto, evo gdje se prijaviti