Bosna i Hercegovina nastavlja gubiti sporove pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu, a brojke kazuju da je do sada zbog različitih kršenja ljudskih i građanskih prava država, odnosno njezini porezni obveznici, platili više od pet milijuna konvertibilnih maraka. Zadnji spor protiv BiH dobili su umirovljenici Mladen Šekerović i Anka Pašalić, koji su svoju tužbu temeljili na činjenici da Federacija BiH nije provela odluku Suda staru tri godine da umirovljenicima povratnicima u FBiH, koji su je prije rata tu i zaradili, isplaćuje mirovinu iz Federalnog zavoda MIO.
Oštećeni umirovljenici
Ovakvo ponašanje ostavilo je prostora da 3.500 oštećenih umirovljenika ponovo podignu tužbe. Protiv države BiH se u Strasbourgu vodi više od 1.300 predmeta, a samo tijekom prošle godine zaprimljeno je oko 500 tužbi. Najveći broj ih se odnosi na neizvršavanje ranijih sudskih presuda, pa je realno očekivati da se broju od 226 izgubljenih sporova uskoro dodaju i novi. Alarmantan je podatak da se neke sudske presude ne izvršavaju i po nekoliko godina, što pokazuje značajnu dozu neozbiljnosti vlasti u BiH.
Svi ovi podaci pokazuju koliko su zapravo velike slabosti bosanskohercegovačkog pravnog sustava i koliko se problemu ljudskih prava u BiH pristupa površno. S takvom ocjenom se slaže i romski aktivist i jedan od onih koji su tužili državu BiH Dervo Sejdić. - U posljednje vrijeme u BiH imamo mišljenje moje je najvažnije, najkvalitetnije i takva isključivost u razmišljanju ne pretpostavlja senzibilnost prema drugima i njihovim ljudskim pravima, kaže Sejdić. Činjenica je, međutim, da značajan broj predmeta bude odbačen kao nedopušten, a to uglavnom znači da podnositelji tužbe, odnosno aplikacije, nisu ranije iscrpili sve druge pravne mogućnosti pred domaćim sudovima.
Ljudska prava
Preduvjet da se bilo tko obrati Europskom sudu za ljudska prava je da je njegov slučaj ranije razmatran od svih pravosudnih instancija u zemlji, uključujući i Ustavni sud, kao krajnju, odnosno najvišu sudsku instituciju.
