Na posljednjoj sjednici Središnje uprave HKD-a “Napredak”, održanoj u subotu u Sarajevu, nakon rasprave o prijedlogu kandidata za dužnost predsjednika HKD-a “Napredak”, glasovanjem je odlučeno da je prijedlog Središnje uprave HKD-a “Napredak” za dužnost predsjednika u idućem četverogodišnjem mandatu aktualni predsjednik dr. sc. Nikola Čiča.
Izborna skupština održat će se sutra, 14. listopada 2023., u Sarajevu, a povod je za razgovor s predsjednikom Čičom za Večernji list BiH i svojevrsnu malu rekapitulaciju učinjenog u mandatu od 2019. do 2023.
Večernji list: Stoga, na početku razgovora, možete li izvući kratku ocjenu protekle četiri godine, koliko ste na čelu najvećeg kulturnog društva u Hrvata u BiH?
- Premalo je prostora da se navede što je sve HKD “Napredak” uspio ostvariti u prethodne četiri godine. Naime, Središnja uprava u jedinstvenoj evidenciji Društva bilježi rad 66 podružnica, 11 udruga i 3 povjerenstva. Obnovljen je rad Napretka u Širokom Brijegu, Živinicama, Livnu, Glamoču, Maglaju, Osijeku i Tomislavgradu nakon 74 godine te je oživljen rad podružnica u Mostaru, Novom Travniku, Fojnici,.. Središnja uprava HKD “Napredak” podržala je realizaciju više od 150 projekata podružnica i udruga prijavljenih na natječaj za dodjelu projektnih sredstava, kao i drugih programa i dodijelila po toj osnovi više od 620.000 KM u četverogodišnjem mandatu.
Od samog početka novog saziva Središnje uprave stavljen je naglasak na bolju suradnju i međusobno povezivanje i razmjenu sadržaja između podružnica i udruga. HKD “Napredak” je od srpnja 2019. godine, kada je imenovan novi saziv Središnje uprave upriličio više od 200 različitih koncerata. Priređeno je oko 160 izložbi te više od 170 promocija knjiga, kao i raznih drugih manifestacija.
Društvo se u proteklom vremenu vidljivo uvećava i izrasta u pravog kulturnog diva za kojeg se nerijetko kaže u brojnim mjestima da, ako bilo tko u kulturi što radi, to je Napredak. To najbolje pokazuju i manifestacije koje organiziraju naše podružnice, kao što su Međunarodna smotra folklora “Srce središnje Bosne” (Busovača), “Međunarodna smotra folklora” (Knin), Likovna kolonija “Breške” (Tuzla) “Šopovi dani na Plivi” (Jajce), “Dani hrvatske kulture” (Usora), “Uskopaljske jeseni” (Uskoplje), Ljetna škola i akademija njemačkog jezika (Beč), “Napretkov tjedan kulture” (Mostar), Božićni koncert (Split), “Dani fra Ivana Frane Jukića u Banjoj Luci” (Banja Luka), Posavsko kolo (Odžak), Međunarodna književna manifestacija “Dani Marka Martinovića Cara” (Vitez), kao i brojne tradicionalne manifestacije od kojih su neke: “Napretkovi lipanjski dani kulture” (Bugojno), “Svibanjski dani kulture” (Kreševo), Pokladni karneval (Novi Travnik), Međunarodna likovna kolonija “Planinski krajolik” (Kiseljak), Međunarodna likovna kolonija “Bistarac” (Lukavac), Dani kruha (Zavidovići), “Napretkovi sportski dani” (Sportsko društvo Napredak), Memorijalni pohod na Bjelašnicu (HPD Bjelašnica 1923.), Božićni šahovski turnir (Šahovski klub Napredak Sarajevo) i mnoge druge.
Ono na što smo ponosni je osnivanje Instituta za tradiciju i kulturu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Osnivanje ovakve institucije od velikog je značaja za HKD “Napredak” jer bi se na jednom mjestu prikupljala i čuvala blaga tradicijske i sveopće kulture Hrvata BiH, a s druge strane bi se promicao hrvatski jezik i književnost s posebnim naglaskom na prožimanja s drugim i drugačijim kao osnova za bolje razumijevanje i suradnju s institucijama u BiH i izvan. Institut će imati četiri odjela, i to Odjel za folkloristiku i tradicijsku kulturu, Odjel za hrvatski jezik i književnost te multikulturalne veze, Odjel za povijest Hrvata BiH i Odjel za film i medije.
Večernji list: Dvije od četiri godine mandata prošle su u pandemiji COVID-19. No, niste prekinuli svoj rad, dapače. Jesu li su sve četiri godine tiskani Napretkov kalendar i Godišnjak, posebno u doba epidemije, kada je život praktički stao?
- Za promicanje sveukupnih interesa Napretka vrlo važnu ulogu oduvijek je imala pisana riječ te je tako, uz financijsku potporu Središnje uprave u razdoblju od 2019. do 2023. godine objavljeno više od 80 različitih naslova. Jedan od izdavačkih brendova je Napretkov zidni kalendar, čija prva izdanja datiraju još s početka 20. stoljeća. Svake godine Napredak tiska tematski zidni kalendar, a u navedenom razdoblju obrađene su teme: “Utvrde u BiH” za 2020. godinu, “Vodopadi u BiH” za 2021. godinu, “Majka” za 2022. godinu, “Austrougarske utvrde u BiH” za 2023. godinu i “Progressus fundus” za 2024. godinu – umjetnička djela iz bogatog fundusa HKD-a “Napredak”.
Glasilo koje zauzima posebno mjesto u Napretkovoj izdavačkoj djelatnosti je Hrvatski narodni godišnjak. Godišnjak je edicija koja svoje trajanje bilježi desetljećima, pomno prati aktivnosti i odolijeva brojnim vremenskim i povijesnim izazovima. Godišnjak je uzeo za obvezu ostaviti pisani trag minulog vremena sadašnjim i budućim generacijama, zabilježiti događaje, podastrti izvješća, dati osvrt na različite teme, iznijeti važne statistike i analize te zaintrigirati i zadržati pozornost čitatelja, što je obogaćeno i tiskano i u četverogodišnjem mandatu Središnje uprave.
Večernji list: Koliko ste stipendija podijelili u četiri godine, više ili manje u odnosu na četverogodišnji mandat do 2019., kada nije bilo pandemije COVID-19?
- Središnja uprava je, uz preporuke predsjednika podružnica temeljem natječaja u razdoblju od 2019. do 2023. godine dodijelila ukupno 408 stipendija i potpora. Temeljem usvojenih odluka o dodjeli stipendija za dodiplomske i postdiplomske studije iz Napretkova fonda za stipendiranje “Ivo Andrić - Vladimir Prelog” i Podfondova “Irena Kozarić” i “Vid Puljić” izdvojena sredstva iznose više od 590.000 KM, uz napomenu kako je ova humana misija u akademskoj 2022./2023. godini doživjela svoj procvat i uvećala broj stipendista na 118, a izdvojena sredstva na 165.500 KM. Ugovori o stipendiranju su sa stipendistima potpisivani u Sarajevu, Mostaru i Zagrebu, što je bila i sjajna prilika za druženje s tim mladim, perspektivnim i divnim ljudima koji se pri svojim podružnicama kroz različite angažmane nesebično daju i čine misiju živom te više nego ispunjenom. Mnogi ne znaju da su brojna poznata imena tijekom života bila stipendisti Napretka, kao što su Ivo Andrić i Vladimir Prelog, jedini nobelovci s ovih prostora i oni po kojima je fond i nazvan. Ono što je posebice važno spomenuti da je sve to urađeno unatoč što su dvije godine bile užasno teške za rad Društva koji je bio uvjetovan pojavom pandemije koronavirusa. U prethodnom razdoblju od 2015. do 2019. godine bio je prilično zanemaren rad sa studentima, tako da je u četverogodišnjem razdoblju podijeljeno svega 50 stipendija, a pojedinih godina nije podijeljena ni jedna stipendija.
Večernji list: Kandidat ste uime Središnje uprave HKD-a “Napredak” za još jedan mandat. Koja je vaša poruka ako ponovno dobijete potporu i, naravno, koji će biti ciljevi nove Središnje uprave Društva uz onu misiju koju Napredak ima zacrtanu u svom programu, a koju provodi od 1902. godine do zabrane 1949. godine te od obnove 1990. do danas?
- Ja osobno i Središnja uprava nastojat ćemo i dalje raditi na temeljnim zadacima na koje nas obvezuje Statut i koje sam osobno, ali i mi kao Uprava sebi postavili za cilj. U ovom mandatu, moram naglasiti, neki su mogli dati i veći doprinos u radu Središnje uprave, kao što su neki protekle četiri godine vrijedno radili, kako u Središnjoj upravi kroz povjerenstva tako i na terenu.
Prije svega, mislim na još tješnju suradnju Središnje uprave i podružnica, zatim daljnje jačanje rada podružnica, stipendiranje studenata, suradnju s ostalim temeljnim organizacijama kulture te jačanje zakonskog pravnog i društvenog statusa Napretka, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Republici Hrvatskoj. Mnogo toga smo pokrenuli, na drugi način postavili, ali negdje smo i zakazali te je na nama zajednički pokušati još bolje i predanije raditi.
Kako bismo sve te ciljeve ostvarili, nužno je da se Napredak i u budućnosti ozbiljno suoči sa suvremenim izazovima. Naime, danas živimo u jednom, moram reći, čudnom vremenu, gdje su mnoge vrijednosti izgubile svoj smisao te je društvu kao što je Napredak sve teže raditi. Prije svega, mislim na demografski odljev stanovništva, koji je jedan od važnih odrednica budućeg rada HKD-a “Napredak”.
Zbog svega navedenog jedan od glavnih zadataka našeg Društva u sljedeće četiri godine je kako uključiti dijasporu u rad Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”. Naša dijaspora predstavlja izvanredan izvor potencijala, resursa i entuzijazma te njihovo aktivno uključivanje u naše društvo može donijeti brojne koristi.
Prvo i osnovno, važno je da uspostavimo otvorenu i srdačnu komunikaciju s dijasporom. Trebamo slušati njihove ideje, potrebe i želje te pružiti podršku njihovim inicijativama. To će stvoriti osjećaj pripadnosti i važnosti, potičući ih da se angažiraju.
Također, trebamo organizirati posebne programe i događaje koji će privući dijasporu, poput kulturnih manifestacija, radionica i izložbi. To će im omogućiti da izraze svoju ljubav prema hrvatskoj kulturi i tradiciji te da se osjećaju dijelom našeg društva. Ponudimo im konkretne uloge i odgovornosti unutar društva. Možemo im omogućiti da budu mentori ili predavači ili da sudjeluju u odborima i projektima. Njihov doprinos će biti neprocjenjiv. Naravno, ne smijemo zaboraviti važnost tehnologije. Internet nam omogućava da ostanemo povezani s dijasporom diljem svijeta. Kreirajmo online platforme, društvene mreže i webinare kako bismo olakšali sudjelovanje i komunikaciju. Na kraju, neka nas vodi jedan cilj - jačanje i očuvanje hrvatske kulture, jezika i identiteta. Uključivanje dijaspore nije samo obogaćivanje našeg društva već i način da zajedno radimo na tome da Hrvatska i njezini ljudi diljem svijeta budu ponosni na svoje korijene.
