Hrvatski leksikografski instituta u BiH predstavio je drugi svezak "Hrvatske enciklopedije BiH" koji sadrži informacije o pojavama i procesima koji su stoljećima oblikovali bh. državni prostor, kao i informacije koje se odnose na širi povijesni, politički, kulturni i etnički kontekst u BiH i u susjednim i drugim zemljama, te na odnose s njima.
Od slova E do J
Enciklopedija sadrži pojmove od slova E do J, u okviru drugog sveska nalazi se 1655 natuknica, 153 suradnika koji su radili na drugom svesku, 820 fotografija, 38 karata i 711 stranica. U "Hrvatskoj enciklopediji BiH" nisu samo Hrvati iz Bosne i Hercegovine, nego i pojedinci i ustanove čija je djelatnost na bilo koji enciklopedijski relevantan način vezana uz život i kulturu Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Akademik prof. dr. sc. Jakov Pehar, glavni urednik Enciklopedije, kazao je kako je ideja o sastavljanju ovakve enciklopedije iskrsnula 2000. godine, i to od sedam institucija, počevši od Vrhbosanske metropolije, Sveučilišta u Mostaru, Glavnog vijeća HZ HB, Kulturnog društva "Napredak", Hrvatske matice iseljenika i Hrvatske zajednice za znanost i umjetnost. Danas, 2015. izdana su dva broja.
"Ovo je jedan od najvećih kulturoloških projekata uopće u povijesti Hrvata jer je to prvi narod u BiH koji nudi svoju enciklopediju". Ona je duhovna zrelost hrvatskog naroda, vrlo pošteno urađena i trebala bi se naći u svakom domu, a posebno bi mlađima trebala pružiti veću obrazovanost i informiranost", kazao je Pehar.
"Cilj enciklopedije je da faktografski, bez bilo kakvih primjesa i tendencioznih pisanja, prikaže svjetskoj i domaćoj javnosti dostignuća, duhovna i materijalna, a jednako tako da eventualno eliminira pojedinačne krivotvorine ili prešućivanje pojedinaca, skupina i ukupnih djela uz potpunu autonomnost autora koji su na njoj radili."
Akademik Pehar je kazao da su predmet enciklopedije, prije svega, osobe, institucije, događaji i prostori počevši od 7. st., a i dalje u prošlosti, te dodao da je bilo teško doći do podataka za pisanje enciklopedije.
"U enciklopediju su ušle i osobe koje su dale doprinos, bilo politički, kulturološki, znanstveni, pa čak i religijski, bez obilježja koje su nacionalnosti, otkud potječu i tako dalje, pa ćete uočiti da to nisu samo ljudi iz hrvatskog etnikuma, nego i svi oni koji su živjeli i radili, ali su podrijetlom iz BiH ili su u njoj radili, a i neki koji su izvan BiH, ali su joj dali doprinos, kao što su bili Džemal Bijedić, Tito, Pavelić i drugi", kazao je Pehar.
Tito i Pavelić
Objasnio je kako si iz instituta nisu dali za pravo ocijeniti jesu li neki događaj ili osoba bili pozitivni ili negativni, nego su to ostavili povjesničarima, te dodao kako do danas nisu imali ni jedne negativne kritike.
Ivan Anđelić, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta iz Mostara, kazao je kako je ovo i bh. opća i hrvatska narodna enciklopedija. "Ovdje imamo inventuru ili sintezu svega onoga što se događalo od prapovijesti do suvremenog doba u BiH, ne samo u intelektualni dosezima nego i u stanju materijalne kulture", kazao je Anđelić. Pehar je objasnio i zašto enciklopedija nosi predznak 'hrvatska'. "Hrvatska jer ona na jedan način predstavlja odnos i pogled Hrvata na BiH kao svoju domovinu, urađena je u BiH, pisana je standardnim hrvatskim jezikom i pisali su ju Hrvati."
Promocije drugog sveska enciklopedije bit će održane sljedećeg mjeseca u Sarajevu i Mostaru, te u Zagrebu i Banjoj Luci.
