Franjevački muzej i galerija u Širokom Brijegu u 33 godine svoga postojanja postala je pravi hram umjetnosti, piše Večernji list BiH. U prostoru galerije upriličeno je više od 300 likovnih izložbi te priređeno više desetaka koncerata i predstavljanja raznih izdanja. Ova kulturna institucija u svom fundusu ima čak oko 5500 umjetnina! Godinama smo naglašavali to kako Franjevački muzej i galerija imaju fundus od oko 4000 umjetnina, no taj se broj posljednjih godina uvećao za gotovo tisuću i pol. Posebno veliku vrijednost ima stalni likovni postav koji je osnovan 2015. godine, a krase ga umjetnička djela renomiranih slikara i kipara iz BiH, Hrvatske i čitave Europe. No, tu je i stalni postav franjevačke riznice sa 176 izloženih muzejskih predmeta velike povijesne i umjetničke vrijednosti, a oko 50-ak ih je arhivirano. Sve zajedno podiglo je kvalitetu ukupne kulturno-umjetničke scene u Širokom Brijegu, ali i čitave Hercegovine.
Virtualne izložbe
Ravnatelj Franjevačkog muzeja i galerije fra Ivan Marić, širokobriješki gvardijan, te Ana Naletilić Ivanković i Josip Mijić, voditelji umjetničkog programa ovog hrama umjetnosti, nastoje pratiti umjetničke trendove u digitalno doba. U planu je digitalizacija čitavog fundusa od 5500 umjetnina kako bi brojna umjetnička djela bila dostupna širokoj publici posredstvom interneta. Ana Naletilić i Josip Mijić u širokobriješkom časopisu "Vitko" ističu da će digitalizacija umjetnina omogućiti virtualne izložbe te stvoriti uvjete za razne radionice i virtualne šetnje. U cilju je ostvarivanje novih i produbljivanje starih suradnji s drugim kulturnim institucijama i umjetničkim zajednicama kako bi Franjevački muzej i galerija bila nazočna i vidljiva u svijetu. Osim toga, ovaj hram umjetnosti za cilj ima promovirati suvremene umjetnike kroz izložbe i natječajne projekte te tako pridonositi suvremenoj umjetničkoj sceni. Franjevački muzej i galerija nastavit će brinuti se o očuvanju i restauraciji svojih umjetničkih kolekcija i kulturnih artefakata te pratiti tehnološke inovacije kako bi se prilagodila promjenama koje digitalno doba i umjetnička inteligencija stvaraju u ciljem da ova institucija ostane relevantna, poveća dostupnost svoje kulturne baštine i umjetnosti te nastavi nadahnjivati i obrazovati širu publiku.
Ana Naletilić Ivanković kaže nam da je Franjevački muzej i galerija još prije pet godina počela s računalno generiranim slikama te digitalnim informacijama i proširenom stvarnošću.
- Na našoj web-stranici fmg-sb.com imamo i virtualne šetnje kroz našu riznicu i stalni likovni postav. Godine 2018. Franjevačka galerija u povodu Međunarodnog dana i Europske noći muzeja u BiH imala je postav Franjevačke galerije proširen računalno-generiranim tekstovima i slikama, odnosno, uz pomoć proširene stvarnosti i digitalne informacije posjetiteljima su bile postavljene preko stvarnih umjetničkih djela, a nadamo se da će u skorijoj budućnosti svi radovi iz našeg fundusa biti dostupni na takav način široj javnosti - kazala nam je Ana.
Brojne inovacije
Sličan projekt Franjevački muzej i galerija u Širokom Brijegu ostvarila je u 2021. godini izlaganjem djela iz stalnog postava, riznice i galerijskog fundusa u izložbenom prostoru, ali i virtualnom izložbom pomoću aplikacije WallaMe te se moglo preko aplikacije Google Maps locirati virtualno postavljena umjetnička djela. Posjetitelji su na različitim lokacijama, na otvorenom prostoru, putem mobilnog telefona mogli učitavati i analizirati umjetnička djela. Ana Naletilić Ivanković dodaje:
- Iste godine smo suvremenim informacijskim tehnologijama odabrali prikazati iznimno važne fragmente povijesnog nasljeđa, kulture i umjetnosti, stećke i tako educirati publiku o lokalnoj baštini kojoj je nužna zaštita. Dakle, virtualnom izložbom mogli smo analizirati i upoznati stećke s područja Hercegovine i Primorja koji su kategorizirani kao nacionalni spomenici, ali i spomenici svjetske baštine. Naime, fotografije stećaka su preko fotogrametrijskih programa Meshroom i Reality Capture pretvorene u trodimenzionalne oblike koji su uz pomoć Arloopa Appa virtualno postavljeni u galeriji.
Brojne inovacije suvremenog doba nameću drugačije interese kod publike, zbog čega muzejski stručnjaci stvaraju optimalno rješenje koje će, koristeći digitalnu tehnologiju i multimedijalna pomagala, umjetničko djelo ili muzejski predmet vrednovati i prikazati kao sustav informacija koji pruža bogato iskustvo. Muzeji i galerije u današnjem vremenu razvijaju kreativni i interdisciplinarni pristup prezentacije koji suvremenim jezikom osnažuje odnos između institucije i publike. Franjevački muzej i galerija ide ukorak s digitalnim vremenom i razvojem umjetničke inteligencije.
