Film "Kako spasiti mrtvog prijatelja" redateljice Marusye Syroechkovskaye iz Rusije odlukom žirija osvojio je Grand Prix 23. Mediteran Film Festivala, koji se od 11. do 15. listopada održavao u Širokom Brijegu, piše Večernji list BiH.
MFF oduševio
Drugu nagradu MFF Best Short dobio je film "Ne možeš me automatizirati" redateljice Katarine Jazbec iz Slovenije, dok je publika najboljim proglasila film "Babajanja" hrvatskog redatelja Ante Zlatka Stolice. U svojem obrazloženju žiri, u sastavu Mateja Valentinčič, Yevhen Stepanenko i Dragan Nikolić naveli su kako je ovaj film intenzivna ljubavna priča, ali i priča o ovisnosti o heroinu, koja na suptilan način pokazuje ne samo psihološki već i društveni kontekst u kojom je nastajala.
- To je besprijekorno napravljen dokumentarac u kojem su redateljica i njezin tim vrlo precizno i učinkovito iskoristili sva raspoloživa sredstva filma i montaže kako bi ispričali vrlo osobnu i tragičnu priču koja, unatoč onome što se događa u modernoj Rusiji, precizno dočarava globalnu refleksiju na želju da se živi u svojoj stvarnosti, čak i ako nas ta stvarnost vodi u smrt - navedeno je u odluci. Žiri je dodijelio i dva posebna priznanja - filmu "Pomirenje" redateljice Marije Zidar iz Slovenije te filmu "Rovovi" francuskog redatelja Loupa Bureaua. Žiri je naveo kako film "Pomirenje" na prvi pogled izgleda kao priča o albanskoj krvnoj osveti, ali je zapravo dubinska studija patrijarhalnog društva i njegovih etičkih vrijednosti između tradicije, vjere i modernosti u postsocijalističkoj tranziciji.
- Mikrokozmos intimne obiteljske tragedije koju medijatori, predstavnici raznih društvenih institucija sa svojim vlastitim agendama pokušavaju smiriti odražava politiku suvremenih globalnih sukoba - ističu.
Svedenim i upečatljivim vizualnim pristupom film "Rovovi", kako navode iz žirija, vodi nas iznutra u rat i sukob koji danas sve više prerasta u globalnu katastrofu. Mi smo uvučeni izravno u rovove ukrajinskih snaga koje čine obični ljudi, mladići i žene, koji bi mogli biti negdje drugdje i živjeti normalnim životom, ali su morali napustiti svoju svakodnevicu kako bi obranili svoju zemlju. - Izniman prikaz, izravno iz utrobe, svega onoga što su na početku sukoba u Ukrajini proživljavali njezini obični građani, a što ovih dana prerasta u sve veću i veću tragediju - stoji u obrazloženju. Žiri za kratkometražni dokumentarni film, u sastavu Ivan Živković Žika, Hillel Rate i Iva Kraljević, odlučio je da MFF Best Short u kategoriji kratkometražnog dokumentarnog filma pripadne ostvarenju "Ne možeš me automatizirati" redateljice Katarine Jazbec iz Slovenije. Kako su naveli u odluci, kroz svoj film redateljica je stvorila cijeli jedan svijet korištenjem različitih elemenata zvuka i slike.
- Njezin ženski pogled na kompleksne i jedinstvene skupine muškaraca vidljiv je u svakom kadru filma. S nježnošću i poštovanjem redateljica donosi uzbudljive muške figure i proizvodi film s jedinstvenim i dosljednim glasom - naveo je žiri. Posebno priznanje pripalo je i filmu "Pjesme" grčke redateljice Jenny Tsiropoulou, koja, kako navode članovi žirija, koristeći jedinstven pogled i znatiželju kombinira fizičke i duhovne elemente na dirljiv način i uspijeva prikazati kompleksan portret lika koji pobuđuje suosjećanje i poštovanje u isto vrijeme.
20 filmova u konkurenciji
Na ceremoniji zatvaranja prikazani su kratki dokumentarni film "S vremena na vrijeme" te kratki igrani film "Ono naše", koji su nastali na filmskoj radionici MFF School. Tomislav Topić, direktor Festivala, odjavljujući 23. izdanje festivala, zahvalio je svima koji su podržali ovaj festival i ove i ranijih godina, filmskim djelatnicima koji su podržali i ovo izdanje MFF-a, pokroviteljima i publici.
- Cijelu godinu slagali smo ovaj filmski mozaik i mislim da smo napravili dobar posao. Moje je samo ovo, 23. izdanje Mediteran Film Festivala proglasiti zatvorenim i nadam se kako će se ova priča nastaviti - rekao je Topić. Na 23. Mediteran Film Festivalu, koji se od 11. do 15. listopada održao u Širokom Brijegu, prikazano je 20 filmova u konkurenciji. Na festivalu je prikazano 45 filmova, nekoliko svjetskih i festivalskih premijera. Nakon svečane dodjele nagrada 23. MFF zatvoren je projekcijom dokumentarnog filma "Moonage Daydream" o velikom umjetniku Davidu Bowieju.
Nagrađeni autori
Grand Prix - "Kako spasiti mrtvog prijatelja" - Marusya Syroechkovskaya: "Hvala dragim članovima žirija i Mediteran Film Festivalu. Velika mi je čast. Htjela bih zahvaliti svom prekrasnom timu koji je pomogao da se ovaj film dogodi i koji je uvijek bio tu za mene tijekom ovog putovanja. Posvetila bih ovaj Grand Prix Kimiju. Ljubav je jača od smrti".
Katarina Jazbec - "Ne možeš me automatizirati" - Best Short: "Velika mi je čast čuti da je film 'Ne možeš me automatizirati' nagrađen kao najbolji kratki film na 23. Mediteran Film Festivalu u Širokom Brijegu. Hvala žiriju na izboru našeg filma. Cijela ekipa jako je marljivo radila na filmu i zaista je nevjerojatno saznati da je prepoznat i nagrađen na različitim mjestima diljem svijeta, posebno na onima blizu mora i rijeka. Film slavi sposobnost naših tijela za fizički rad, pokret, odmor i prijateljstvo. I vidim ga kao poziv publici da razmisli o svom vlastitom načinu rada.
Posljednjih sedam godina živim u Rotterdamu, jako blizu ogromnoj industrijskoj luci. Čini se kao motor našeg društva. Osjećala sam da trebam ispričati priču o ovom mjestu s jezikom tijela. Nakon dosta vremena terenskog istraživanja naišla sam na radnike koji su bili posljednji koji su radili teške fizičke poslove u luci. Osjećala sam da su oni najbolji protagonisti za ispričati priču o luci svojim tijelima. Nisam vidjela ostale filmove iz konkurencije Mediteran Film Festivala, ali gledajući program definitivno osjećam da sam propustila pogledati puno odličnih filmova".
Jenny Tsiropoulou - "Pjesme" - Short Special Mention: "Velika mi je čast, kao mladoj dokumentaristici, dobiti priznanje žirija za moj kratki film 'Pjesme'. S obzirom na to da je ovo moj prvi film, nagrada s tako afirmiranog festivala kakav je MFF potiče me da budem još produktivnija i kreativnija. Osjećam zahvalnost što sam imala nevjerojatnu priliku prisustvovati festivalu u Bosni i Hercegovini te sam, osim što sam uživala u gostoprimstvu organizatora, mogla pogledati nekoliko filmova iz konkurencije. Dojmila me se raznolikost tema i stilova uključenih u program. MFF se ne ustručava kombinirati dokumentarce snimljene u tradicionalnijem stilu s dokumentarnom fikcijom, dok teme poput glazbe koegzistiraju s ratom i ljudskim pričama. Nekoliko riječi o mom filmu 'Pjesme': Kakav je osjećaj baviti se medicinom, ali umjesto spašavanja života, većinu vremena provodite okruženi mrtvim tijelima? Kako se nosite s otkrivanjem trauma koje su prošli? A nakon smjene u mrtvačnici, možete li ostaviti posao pred vratima i otići kući svojoj obitelji, večerati i razgovarati o svačijem danu? To su samo neka od pitanja o životu medicinskog istražitelja koja sam željela otkriti, a koja su me potaknula da napravim 'Pjesme'. Film je sniman prije nego što je COVID stigao u naše živote, no pandemija je ovu beskrajnu klackalicu između života i smrti učinila još aktualnijom."
Milan Trivić, član Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju: "Pratim MFF i ljude koji ga organiziraju već dva desetljeća, no ovo je prvi put da sam tu. Iznimno mi je drago zbog toga i mi u Fondaciji hvalimo se da su ovaj i festival u Neumu najuspješniji projekti koji su se razvili u ovih dvadesetak godina izvan Sarajeva. Nama je, naime, mnogo draže kada se i u drugim sredinama razvijaju ovakvi kulturni događaji, a ovo pokazuje da je to moguće i da je potrebno ulagati novac. Fondacija će stoga nastaviti podržavati ovaj projekt jer pred njim svakako stoji budućnost. Festivali su najbolja mjesta za prezentaciju filmova. Također, lijepo je vidjeti kako cijeli grad sudjeluje u kreiranju festivala, što u većim gradovima nije slučaj. To je prednost male sredine".
Mirko Pivčević, poznati filmski snimatelj: "Festival je uvijek odlična prilika za širenje filmskog obrazovanja publike, kao i mamac za one koji bi se jednom počeli baviti filmom. Festival je i mjesto koje će ponuditi drugačiji repertoar nego onaj koji možemo vidjeti na televiziji. Festival će privući filmove i ljude sa svih strana svijeta, kao takav bit će mjesto upoznavanja i druženja. Gledajući iz perspektive nekoga tko je i sam sudjelovao u ovom festivalu, možda je upravo ovaj festival, kao i ljudi koji ga vode, zaslužan da danas Likovna akademija u Širokom Brijegu nudi diplomski program koji se bavi filmom."
Iz Podravke BiH o MFF-u: "Podravkino kontinuirano partnerstvo s Mediteran Film Festivalom potvrđuje našu opredijeljenost podršci ovakvim projektima. Jedan od onih čija su kvaliteta i značaj iznimni je Mediteran Film Festival, koji je pridobio ugled i iznimnu reputaciju u ove 23 godine i koji kontinuirano promiče razvoj dokumentarnoga filma u regiji. Ovakve manifestacije imaju puno širi utjecaj nego što se to čini na prvi pogled, i to ne samo na kulturu nego i na gospodarstvo uopće. Za nas je to značajno jer je Festival potpora turizmu i promidžbi Hercegovine kao kulturne i turističke destinacije. Partnerstvom s Mediteran Film Festivalom Podravka BiH ostaje dosljedna svojoj strategiji odgovornog ulaganja u obrazovanje, održivi razvoj te rast i razvoj kulturnih i umjetničkih događaja kojima afirmativno utječe i na gospodarstvo Bosne i Hercegovine."
Tomislav Ruk, član Uprave i izvršni direktor za nepokretnu mrežu HT Eroneta, o MFF-u: "Sretni smo što i ove godine podržavamo Mediteran Film Festival. Razgovarajući s organizatorima na pripremnim sastancima, shvatili smo da se žele vratiti izvornom obliku festivala, koji stavlja fokus na filmski program i publiku, koja je taj festival podržavala od njegovih početaka. Ljeto je, inače, bogato raznim događanjima i manifestacijama, pa se nadamo da će ovaj novi jesenski termin opravdati očekivanja i prvenstveno privući publiku u kino. Kako je HT Eronet uz MFF još od njegovih ranih izdanja, ponosni smo što smo generalni sponzor i ove godine". •
