Mnogi žude za preplanulim tenom tijekom cijele godine, vjerujući da im daje zdraviji i privlačniji izgled. Solariji se često čine kao brz i jednostavan način za postizanje tog cilja, osobito tijekom zimskih mjeseci ili prije odlaska na odmor. Međutim, znanstveni dokazi su jasni: korištenje solarija nosi ozbiljne zdravstvene rizike. "Sjaj" preplanule kože zapravo je znak oštećenja. Bez obzira na godine ili tip kože, izlaganje umjetnim UV zrakama u solariju opasno je i može imati dugoročne posljedice.
1. Povećan rizik od raka kože: Ovo je najozbiljnija opasnost. Korištenje solarija značajno povećava rizik od razvoja sva tri glavna tipa raka kože: melanoma, bazocelularnog karcinoma i raka pločastih stanica kože. Istraživanja su otkrila da korištenje solarija povećava rizik od raka pločastih stanica kože za 58% i bazocelularnog karcinoma za 24%.
Rizik od melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože, raste sa svakim korištenjem, a posebno je alarmantno da samo jedno korištenje solarija prije 35. godine života povećava rizik od melanoma za čak 75%. Jeste li znali da je zbog ovih dokaza Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala UV solarije kao karcinogene skupine 1? To je najviša kategorija rizika, svrstavajući ih uz bok duhanu i azbestu!
2. Preuranjeno starenje kože (Fotostarenje): Želja za mladolikim izgledom često je motiv za sunčanje, no UV zračenje postiže upravo suprotno. Zrake iz solarija, pretežno UVA, prodiru duboko u kožu i oštećuju kolagen i elastin – ključne proteine za održavanje čvrstoće i elastičnosti kože. Posljedica je ubrzano starenje kože koje se manifestira pojavom bora, finih linija, tamnih mrlja (hiperpigmentacija) i gubitkom tonusa. Koža može postati gruba i suha godinama prije vremena.
3. Oštećenje očiju: UV zračenje iz solarija opasno je i za oči. Čak i uz korištenje zaštitnih naočala (koje često ne pružaju potpunu zaštitu ili se nepravilno koriste), postoji rizik od ozbiljnih oštećenja. Moguće posljedice uključuju upalu rožnice (bolnu upalu, sličnu opeklinama od sunca na oku), kataraktu (zamućenje leće koje vodi do slabljenja vida) te rak oka (očni melanom). Dugoročno, ova oštećenja mogu dovesti do trajnog gubitka vida.
4. Oslabljen imunološki sustav: Prekomjerno izlaganje UV zračenju, bilo prirodnom ili umjetnom, može loše utjecati na imunološki sustav. Ono može potisnuti normalnu funkciju imunoloških stanica u koži i cijelom tijelu, čineći organizam podložnijim infekcijama i smanjujući njegovu sposobnost da prepozna i uništi stanice raka, uključujući i stanice raka kože.
5. Zabluda o "sigurnijem" sunčanju i vitaminu D: Dva česta mita o solarijima su da su sigurniji od sunca i da su dobar izvor vitamina D. Oba su potpuno netočna. Intenzitet UV zračenja u solarijima može biti i do 10-15 puta jači od podnevnog sunca. Također, solariji emitiraju pretežno UVA zrake, dok je za sintezu vitamina D u koži potrebna UVB svjetlost. Tijelo ne može proizvesti značajne količine vitamina D u solariju. Sigurni izvori vitamina D su uravnotežena prehrana (riba, jaja, obogaćene namirnice) i dodaci prehrani, naravno, prema preporuci liječnika.
6. Zabluda o pripremi kože za sunce ("bazni ten"): Mnogi koriste solarij kako bi dobili "bazni ten" prije odmora, misleći da će ih to zaštititi od opeklina. Ovo je opasna zabluda. Preplanulost, bez obzira na izvor, znak je da je koža već oštećena. Takav ten pruža minimalnu zaštitu, ekvivalentnu SPF faktoru od otprilike 3-4, što je apsolutno nedovoljno za sprječavanje daljnjih oštećenja i opeklina. Svako izlaganje UV zračenju, bilo da rezultira tenom ili opeklinom, oštećuje DNK u stanicama kože.
7. Ovisnost o sunčanju: Postoje dokazi da sunčanje, uključujući korištenje solarija, može izazvati ovisnost. Neki ljudi razvijaju kompulzivnu potrebu za održavanjem tena, osjećajući tjeskobu ili depresiju ako ne dobiju redovitu dozu UV zračenja. Smatra se da UV zračenje može potaknuti oslobađanje endorfina, stvarajući osjećaj ugode koji vodi u ovisničko ponašanje.
8. Rizik od opeklina i ozljeda: Osim dugoročnih rizika, solariji mogu uzrokovati i akutne probleme. Zbog visokog intenziteta zračenja, lako može doći do bolnih opeklina kože. Zabilježeni su i slučajevi gubitka svijesti te ozbiljnih ozljeda očiju u korisnika solarija.
9. Fotoosjetljivost i kožne reakcije: Određeni lijekovi (poput nekih antibiotika, diuretika, kontraceptiva) i kozmetički proizvodi (parfemi, kreme s određenim sastojcima) mogu povećati osjetljivost kože na UV zračenje (fotoosjetljivost). Korištenje solarija u tim slučajevima može izazvati neželjene kožne reakcije, poput osipa, crvenila, mrlja ili jačih opeklina.
10. Rizik od infekcija: Ako se oprema u solariju ne čisti i dezinficira pravilno između korištenja, postoji rizik od prijenosa bakterijskih, gljivičnih ili virusnih infekcija kože.
S obzirom na sve navedene opasnosti, prilično je jasno da korištenje solarija predstavlja nepotreban i ozbiljan rizik za zdravlje. Ne postoji siguran način za postizanje tena UV zračenjem. Srećom, postoje sigurne alternative za one koji žele postići preplanuli izgled.
Proizvodi za samotamnjenje (losioni, pjene, sprejevi) koji sadrže dihidroksiaceton (DHA) siguran su i učinkovit način za dobivanje brončanog tena bez izlaganja štetnom zračenju. Zaštita kože od UV zračenja, izbjegavanje solarija i redoviti dermatološki pregledi ključni su za očuvanje zdravlja kože i prevenciju raka.
Otvori KEKS Pay
