Čini se da do 75. godine ženski mozgovi stare bolje nego muški, pokazujući veću sposobnost obavljanja specifičnih zadataka i manji gubitak moždanog tkiva. Međutim, kada se prijeđe ovaj dobni prag, situacija se preokreće, s izraženijim pogoršanjem u ženskom mozgu.
Rezultat je to istraživanja koje su proveli istraživači sa Sveučilišta Waterloo u Kanadi i Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu, a objavljeno je u znanstvenom časopisu Science Translational Medicine. Jedno istraživanje iz 2022. godine već je pokazalo kako mozak žena i muškaraca radi drugačije.
Angiogeneza i starenje mozga
Istraživači su se usredotočili na angiogenezu, proces stvaranja novih krvnih žila, koji je ključan za održavanje pravilne funkcije mozga. Kako starimo, krvne žile postaju manje fleksibilne, propadaju i mogu puknuti, ugrožavajući dotok krvi u mozak.
Ovaj je fenomen usko povezan s mnogim oblicima demencije i kognitivnog oštećenja, koji su pogoršani smanjenom sposobnošću mozga da proizvodi nove krvne žile koje bi zamijenile oštećene.
Istraživanje funkcioniranja angiogeneze ključno je za razvoj inovativnih terapija protiv neurodegenerativnih bolesti. Međutim, istraživanje o starenju ljudskog mozga još se razvija i treba razjasniti mnoge aspekte.
Ova studija analizirala je podatke 435 osoba starijih od 75 godina i kontrolnog uzorka, ispitujući:
- rezultate snimanja mozga za mjerenje atrofije i gustoće krvnih žila.
- kliničke podatke za procjenu kognitivne funkcije
- markere angiogeneze u krvi, kao što je vaskularni endotelni faktor rasta (Vegf), bitni za rast krvnih žila.
Analiza je otkrila dvije glavne komponente propadanja mozga povezane s vaskularnom neurodegeneracijom:
- Smanjena angiogeneza: oslabljena sposobnost stvaranja novih krvnih žila.
- Vaskularno zdravlje: pogoršanje stanja krvnih žila i kapilara u mozgu.
Podaci pokazuju da do 75. godine žene imaju veću prisutnost markera angiogeneze povezanih s boljom izvršnom funkcijom i manjom atrofijom mozga u usporedbi s muškarcima. Međutim, ovaj se trend preokreće nakon dobi od 75 godina, s bržim pogoršanjem kod žena.
Studija naglašava važnost razmatranja spola i dobi kao ključnih varijabli u istraživanju neurodegenerativnih bolesti. Ti čimbenici mogu utjecati ne samo na ranu dijagnozu, već i na razvoj personaliziranih terapija za borbu protiv demencije i drugih oblika kognitivnog pada.
