Iako gotovo 10 posto djece ima dijagnosticiran ovaj poremećaje, nedavna studija pokazuje da i gotovo 6,8 posto odraslih ima ADHD (u usporedbi s 4,4 posto 2003. godine).
To je oko 366 milijuna odraslih osoba diljem svijeta koji trenutačno žive s ADHD-om, što je otprilike broj stanovnika SAD-a, kaže Russell Ramsay, suosnivač Penn Adult ADHD Treatment and Research programa na Sveučilištu Pennsylvania.
ADHD je kronični neurorazvojni poremećaj koji se karakterizira kao “osoba koja ima poteškoća s nepažnjom, hiperaktivnošću/nedostatkom kontrole impulsa ili oboje”, piše Ordinacija.hr.
Smatra se neurorazvojnim stanjem jer nečiji geni i rani razvoj stvaraju predispoziciju za borbu s tim, kaže psihijatrica Lidia Zylowska, autorica knjige The Mindfulness Prescription for Adult ADHD.
Postoje hipoteze koje objašnjavaju rastuću prevalenciju stanja odraslih, uključujući veću svijest i ranije propuštene dijagnoze. Ali jedan nedovoljno proučen okolišni čimbenik mogao bi biti ADHD povezan s tehnologijom.
Uzroci ADHD-a nisu u potpunosti poznati, ali najnovija istraživanja pokazuju da genetika igra značajnu ulogu. Postoje i okolišni čimbenici koji mogu rezultirati ADHD-om, napominje Jill RachBeisel, liječnica i voditeljica psihijatrije na Medicinskom centru Sveučilišta u Marylandu.
Uloga tehnologije
Među nedovoljno proučenim okolišnim čimbenicima ADHD-a povezanog s odraslima je pretjerana uporaba tehnologije.
Studija koju je objavio Journal of the American Medical Association pokazuje da česta uporaba digitalnih medija uključujući društvene medije, igranje, slanje poruka i gledanje filmova, glazbe ili televizije povećava rizik od razvoja simptoma ADHD-a za gotovo 10 posto.
Druge studije su mjerile vezu između tehnologije i ADHD-a, uključujući onu koja istražuje kako se korištenje tehnologije razlikuje između muškaraca i žena i istraživanje koje mjeri posljedice učestale upotrebe tehnologije na mentalno zdravlje. Da bi se spriječio nedostatak pozornosti povezan s korištenjem tehnologije, korištenje pametnog telefona trebalo bi ograničiti na 60 minuta dnevno, pokazuje velika populacija studija.
Ljudi su danas prisiljeni obavljati više zadataka istovremeno i bombardirani su stalnom tehnološkom stimulacijom i ovisnošću o ekranu. To bi potencijalno moglo dovesti do kraćeg raspona pozornosti, kaže John Ratey, liječnik, neuropsihijatar i izvanredni klinički profesor psihijatrije na Harvard Medical School.
Veza između korištenja tehnologije i problema s pažnjom također se može pripisati činjenici da ljudi koji stalno koriste tehnologiju imaju manje mogućnosti dopustiti svom mozgu da se odmori.
Elias Aboujaoude, bihevioralni psihijatar i šef Odsjeka za anksiozne poremećaje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, objašnjava da je dugo vremena veza između ADHD-a i intenzivnog korištenja interneta bila pitanje kokoši i jajeta:
Da li ljudi postaju veliki online potrošači jer imaju ADHD i internetski život bolje odgovara njihovom rasponu pažnje, ili razvijaju ADHD kao rezultat pretjeranog interneta potrošnja? Kliničko iskustvo i istraživanje sve više sugeriraju da bi potonji scenarij mogao biti relevantniji.
Njegov kolega sa Stanforda, popularni neuroznanstvenik Andrew Huberman, također je došao do istog zaključka, govoreći svojim slušateljima Huberman Laba da upotreba pametnih telefona može izazvati ADHD kod odraslih.
Zylowska kaže da tehnologija također može pogoršati postojeće simptome ADHD-a kod nekih ljudi.
Pretjerana tehnologija može pogoršati već postojeći ADHD ili istrenirati mozak koji inače nije ADHD da se osjeća raspršeno.
Simptomi ADHD-a kod odraslih
Bez obzira na to kada je dijagnosticiran, ADHD obično izgleda drugačije kod odraslih nego kod djece. Craig Surman, liječnik i psihijatar koji vodi program istraživanja ADHD-a za odrasle u Općoj bolnici Massachusetts, kaže da, iako impulzivna i hiperaktivna priroda poremećaja obično nestane u odrasloj dobi, osobine nepažnje često ostaju.
Odrasli također često bolje kontroliraju svoj nemir i obično su discipliniraniji da nešto obave, primjećuje RachBeisel.
Tamo gdje dijete možda ne može mirno sjediti u učionici i neprestano ustaje sa svog sjedala, odrasla osoba može biti vrlo nestrpljiva na crvenom svjetlu ili čekajući u redovima u trgovinama. I tamo gdje dijete može nestrpljivo podići ruku u razredu i poremetiti tijek, odrasla osoba može prekinuti tuđe razgovore.
Ostali čimbenici koji utječu na ADHD kod odraslih
Neki čimbenici, osim upotrebe tehnologije, također mogu pridonijeti ili uzrokovati simptome ADHD-a kod odraslih.
Ratey, neuropsihijatar s Harvarda, kaže da su hormonske promjene koje se odnose na menstruaciju ili menopauzu još jedan takav primjer i obično izvlače latentne simptome ADHD-a kod žena.
Odrasle žene jedna su od demografskih kategorija ADHD-a kod kojih se najčešće ne dijagnosticira i često im se daju antidepresivi i lijekovi za anksioznost dok u stvarnosti pate od simptoma povezanih s ADHD-om, objašnjava.
Tendencija da se simptomi ADHD-a preklapaju s drugim stanjima mentalnog zdravlja nije svojstvena samo ženama.
Kod odraslih ADHD rijetko putuje sam. Baš kao što groznica može imati različita objašnjenja, problemi s pažnjom mogu biti uzrokovani različitim razlozima, kaže Zylowska te dodaje da ponašanje i čimbenici kao što su stres, nuspojave lijekova i nedovoljno sna također mogu otežati fokusiranje.
Slično tome, drugi simptomi mentalnog ili tjelesnog zdravlja, uključujući tjeskobu, depresiju, apneju za vrijeme spavanja, kognitivne promjene povezane s godinama i probleme sa štitnjačom mogu oponašati ADHD, kaže ona.
Ako se poduzmu mjere za pravilno liječenje ili zaobilaženje poremećaja, nema razloga da osoba s ADHD-om ne može preživjeti, pa čak i napredovati.
ADHD ima svoje izazove, ali također dolazi s ogromnim darovima koji uključuju kreativnost, entuzijazam, znatiželju, lojalnost i fokus na projekt kada je nešto od interesa. Radi se o pronalaženju pravog posla, pravih prijatelja i pravog partnera kako bi se izgradila snaga mozga da se uzdigne i savlada ADHD, kaže Ratey.
