Studija istraživača sa Sveučilišne bolnice u Heidelbergu bacila je novo svjetlo na to kako brzo alkohol utječe na mozak. Promjene se, naime, mogu uočiti već šest minuta nakon konzumacije. Ovo otkriće otkriva koliko je osjetljiv naš živčani sustav na alkohol i postavljaju se nova pitanja o tome što znači 'umjerena' konzumacija alkohola.
Što se događa u prvih šest minuta?
Prema nalazima istraživača, već šest minuta nakon ispijanja alkoholnog pića, u mozgu se bilježe promjene. Ove promjene prvenstveno uključuju djelovanje na neurotransmitere – kemijske glasnike koji omogućuju komunikaciju između živčanih stanica. Alkohol povećava aktivnost GABA-e (gama-aminomaslačne kiseline), glavnog inhibicijskog neurotransmitera koji usporava moždanu aktivnost, što dovodi do osjećaja opuštenosti. Istovremeno, smanjuje aktivnost glutamata, ekscitacijskog neurotransmitera, što dodatno prigušuje rad mozga.
Ovi učinci nisu samo teoretski, oni se očituju u ponašanju. Istraživanje je pokazalo da čak i mala količina alkohola može brzo utjecati na koordinaciju, pažnju i sposobnost donošenja odluka. Na primjer, nakon samo jedne čaše vina ili piva, reakcije postaju sporije, a sposobnost koncentracije počinje slabiti. To objašnjava zašto često osjetimo blagu opuštenost ili lagano "zujanje" već nekoliko minuta nakon prvog gutljaja.
Istraživači iz Heidelberga koristili su napredne tehnike snimanja mozga, poput funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI), kako bi pratili aktivnost mozga u realnom vremenu. Sudionici studije konzumirali su kontroliranu količinu alkohola, a znanstvenici su pomno promatrali kako se mijenja protok krvi i aktivnost u različitim područjima mozga. Rezultati su bili zapanjujući: već šest minuta nakon konzumacije, primijećene su promjene u područjima poput prefrontalnog korteksa – dijela mozga odgovornog za planiranje i racionalno razmišljanje, te u malom mozgu, koji upravlja koordinacijom pokreta.
Količina alkohola koju su ispitanici konzumirali bila je ekvivalentna dvjema čašama vina ili trima čašama piva, što je rezultiralo koncentracijom alkohola u krvi od 0,05 do 0,06 promila. Ova razina alkohola u krvi dovoljna je da utječe na sposobnost upravljanja vozilom, ali ne uzrokuje tešku intoksikaciju. U istraživanju je sudjelovalo 15 zdravih dobrovoljaca, osam muškaraca i sedam žena. Dok su ležali u MRI uređaju, ispitanici su pili alkohol kroz dugu slamku. Ovaj neobičan način konzumacije omogućio je znanstvenicima da precizno prate promjene u mozgu u stvarnom vremenu.
Dr. Armin Biller, neurolog s Odjela za neuroradiologiju Sveučilišne bolnice u Heidelbergu, objasnio je da mozak, pod utjecajem alkohola, počinje koristiti produkte razgradnje alkohola kao izvor energije umjesto glukoze. Ovo je značajan pomak u načinu na koji mozak funkcionira. Zanimljivo je da istraživanje nije pronašlo razlike u reakciji mozga na alkohol između muškaraca i žena. Mozgovi oba spola reagirali su na konzumaciju alkohola na isti način.
Ovo otkriće pokazuje da čak i mala količina alkohola nije "bezazlena" za mozak, barem ne u trenutku konzumacije. Iako se tijelo može priviknuti na povremeno pijenje, a dugoročni učinci zavise o količini i učestalosti, kratkoročne promjene počinju gotovo odmah. To je posebno važno u situacijama koje zahtijevaju brze reakcije, poput vožnje ili upravljanja strojevima, gdje i najmanja promjena u mozgu može imati ozbiljne posljedice. Studija nadalje naglašava individualne razlike. Neki ljudi mogu osjetiti jače učinke alkohola zbog faktora poput tjelesne mase, metabolizma ili čak genetike. Na primjer, osobe s nižom tolerancijom mogu brže osjetiti zamagljenost ili gubitak fokusa, dok drugi možda ne primijete promjene tako brzo. Iako ova studija fokusira na trenutne učinke, povezuje se s ranijim istraživanjima koja pokazuju da česta konzumacija alkohola može dovesti do trajnih oštećenja.
