Prema rezultatima istraživanja koji je provela jedna organizacija iz Kanade, u usporedbi s prosjekom europske regije, osiguranost stanovništva zdravstvenim djelatnicima u Federaciji BiH je niska. Naime, prisutne su razlike u osiguranosti stanovništva zdravstvenim djelatnicima po županijama FBiH. Istraživanje je također otkrilo da je sudjelovanje žena među zdravstvenim djelatnicima veće od dvije trećine.
Posjedovanje licencija
U odnosu na stupanj obrazovanja, diplomu fakulteta navelo je 30 posto ispitanika, od čega 67,4 posto žena i 32,6 posto muškaraca, diplomu više ili visoke škole navodi 8,5 posto ispitanika, od čega 87,2 posto žena i 12,8 posto muškaraca, diplomu srednje škole navodi 52,2 posto ispitanika, od čega 88,1 posto žena i 11,9 posto muškarca. U pogledu akademske izobrazbe, 8 ispitanika navelo je zvanje magistra medicinskih znanosti, a 3 ispitanika zvanje doktora medicinskih znanosti. U odnosu na dužinu radnog staža u sadašnjoj zdravstvenoj ustanovi, 79,9 posto ispitanika navodi da su zaposleni preko 10 godina, od čega 77,3 posto doktora medicine, 57,1 posto doktora stomatologije i 82,5 posto
medicinskih sestara/tehničara. U odnosu na prosječnu dužinu radnog vremena u sadašnjoj zdravstvenoj ustanovi, doktori medicine izjavljuju da tjedno prosječno rade 42,2 sati, doktori stomatologije 40 sati, a medicinske sestre/tehničari 39,9 sati. Rezultati ovog upitnika su pokazali da 82,2 posto doktora medicine, 81 posto doktora stomatologije i 64,7 posto zdravstvenih tehničara/sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti posjeduje licenciju za rad u struci izdanih od nadležnih strukovnih komora. Dobiveni podaci pokazuju velik postotak doktora medicine i stomatologije (po 66,7 posto) te značajno manji broj zdravstvenih tehničara/sestara (35,3 posto) koji su prošli razne treninge u sklopu kontinuirane edukacije u zdravstvu. Angažman na drugom radnom mjestu potvrdilo je 35 posto doktora medicine, 14 posto doktora stomatologije i 3 posto zdravstvenih tehničara.
Nedostatak edukacije
Podaci skupljeni u ovom istraživanju predstavljaju respektabilne pokazatelje za definiranje prioriteta u strateškom planiranju i produkciji kadrova u zdravstvenom sektoru. Poseban značaj istraživanja predstavlja mogućnost interpretacije podataka s razine obrade za Federaciju BiH, kao i na razini pojedinih domova zdravlja, odnosno županija, a s gledišta organizacije rada PZZ kao dinamičnog segmenta reforme zdravstvenog sustava u Federaciji BiH. Među zdravstvenim djelatnicima ima 15 posto mlađih od 30 godina i 10 posto starijih od 56 godina. Neravnomjernu distribuciju kadra po županijama FBiH prati i neravnomjerno korištenje zdravstvene zaštite. U usporedbi s prosjekom europske regije, stanovništvo FBiH daleko manje koristi primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu. Provedba obiteljske medicine odvija se sporo, zdravstvenu zaštitu po principima obiteljske medicine provodi 64 posto timova, dok 36 posto timova još uvijek radi po principima opće medicine.
