Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a trenutno završava konstrukciju proračuna za iduću godinu, te priprema nove projekte. O planovima rada ove institucije u 2013. godini razgovarali smo s ravnateljem ZZO-a HNŽ-a Radom Bošnjakom.
• Objavljeno je kako Zavodu nedostaje devet milijuna KM kako bi proračun bio na istoj razini kao 2012. Jeste li riješili taj problem?
Donijeli smo odluku o privremenom financiranju za prva tri mjeseca. Županija nije donijela svoj proračun, tako da nam to ostavlja još prostora za planiranje. Financijski plan Zavoda je opterećen s više od četiri milijuna KM kreditima i drugim obvezama koje se odnose na opremanje zdravstvenih ustanova, a taj novac ne bi trebao opterećivati Zavod.
• Kredite treba vratiti županija?
Da, govorim o pripadnosti tih obveza i one su sada u Zavodu, iako nama po zakonu ne pripadaju. Sada tražimo rješenje.
• Zašto je došlo do ovog disbalansa u proračunu?
Treba reći da je u ovoj godini prihodovna strana bila ojačana s 5,7 milijuna KM sredstava koja su prenesena iz prethodnih razdoblja u ovu godinu. 3,5 milijuna KM po kreditu Razvojne banke, pa je to zajedno 9,2 milijuna KM. U ovoj godini smo uprihodovali 1,8 milijuna KM po inozemnom osiguranju iz Njemačke. Disbalans se stvara jer želimo držati rashodovnu stranu na istoj razini kako je to bilo prethodnih godina.
• Hoće li manjak sredstava utjecati na rad zdravstvenih ustanova, u prvom redu SKB-a Mostar?
Sve ćemo učiniti da se ne bi dogodila bilo kakva nestabilnost u zdravstvenom sustavu. Traženje načina za održanje stabilnosti radimo zajedno s Ministarstvom zdravstva HNŽ-a i ostalim čimbenicima u županiji. Samo zajedno možemo naći rješenje. Tražimo rješenje u kojem ne bi išli na umanjenje sredstava zdravstvenim ustanovama. Jedan od načina je da kredite vratimo u županijski proračun, zatim napraviti racionalniju potrošnju s liste lijekova, te smanjimo ostale troškove. Ako na ovim stavkama ne budemo mogli naći dovoljno sredstava za uštede, onda ćemo morati smanjiti izdatke za zdravstvene institucije
•Što će biti prioriteti Zavoda u 2013. godini?
To mogu sažeti u nekoliko stvari. Želimo racionalizirati sustav zdravstva općenito. Kada govorimo o tome, prije svega mislim na jedan novi pristup ugovaranja s zdravstvenim uslugama na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Tu želimo poticati razvijanje svih onih usluga i disciplina koje su zakonom predviđene da se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogu raditi, a ne rade se. Želimo poticati razvoj novih disciplina, novim ugovaranjem ćemo poticati novu propisivačku praksu lijekova na recept. Tražimo optimalno rješenje kako bismo smanjili nepotrebnu potrošnju. Prioritet je novi pristup ugovora s bolnicama. To je ugovoranje po DRG-u evidentiranja i vrednovanja usluga...
• Što znači DRG?...
Samo to evidentiranje dat će nam prostora za spoznaju o svakoj ustanovi i svakom timu u toj ustanovi, ali ćemo vidjeti i koliko tko radi. U 2013. ćemo krenuti u taj sustav. Ovaj sustav već funkcionira u RS-u i bolnice između sebe se natječu za sredstva koja su namijenjena za ovu svrhu. To je sustav po kojem će se definirati novi način plaćanja i mi ćemo s tim uvesti red u sustav plaćanja usluga. Sve će biti znatno jednostavnije.
• Krenuli ste u kontrole propisivanja lijekova na recept. U kojoj fazi je taj proces?
Kontrole traju, bit će konstanta i neće se mijenjati. U 2013. ćemo tražiti način kako kontrole pojačati. Zavod sada, s obzirom na kadar s kojim raspolažemo, nije sposoban odgovoriti na sve potrebe. Sada smo ušli u kontrolu propisivanja lijekova na recept, kontrolu ljekarni, i to će se nastaviti.
• Hoće li biti novih kazni?
Novim ugovaranjem poticat ćemo i razvijati pozitivne stvari. Sve prakse ćemo dovesti u okvire propisa koje definiraju pružanje usluga. Sve što bude izvan toga mi ćemo postupati u skladu s našom odgovornošću.
• Nedavno se pustili u rad web-stranicu koja je dijelom postala servis građanima. Kakve su reakcija?
Reakcije su bile iznad naših očekivanja. Mislim da smo uspjeli napraviti funkcionalnu stranicu za osiguranike koji sada mogu dobiti znatno više informacije nego ranije. Što se tiče dijela provjere uplata doprinosa, svaki osiguranik ima pravo znati sve što se njega tiče, pa i ove podatke.
• Spomenuli ste provjeru uplate doprinosa. Dug prema Zavodu po toj osnovi je veći od 20 milijuna KM. Kako to riješiti?
Nadležnost nad naplatom tih dugovanja ima Porezna uprava. Bojim se da se oni nisu najbolje snašli u toj priči. Sada to postaje jedan veliki sustav i kada smo u pitanju mi, nema mjesta za brz manevar. To je problem. S druge strane, dogodilo se da naši djelatnici koji su ranije pratili naplatu prihoda, sada nisu prešli u Poreznu upravu, što se trebalo dogoditi. Oni bi poreznoj upravi donijeli kvalitetu jer poznaju sustav. Nadam se kako će Porezna uprava uskoro prevladati ove probleme.
• Koliko Zavod može vratiti povjerenje građana u zdravstveni sustav?
Uvijek će biti nezadovoljnih pojedinih ljudi jer pričamo o zdravlju, ali činjenica jest da kod nas postoje razlozi za nezadovoljstvo. Naš sustav nije dovoljno izgrađen da osiguranik nema problema i smetnji kada je u pitanju informacija o pružanje zdravstvene zaštite. Sustav se može unaprijediti samo ako napravimo red u njegovom funkcioniranju, a kasnije raditi na podizanju na jednu višu razinu. Ušli smo u projekt informatizacije zdravstvenog sustav u županiji i za nekoliko godina bi trebali dobiti jednu novu sliku. Želimo rasteretiti sustav koji je preopterećen, a opteretiti dio koji trenutno može bolje funkcionirati. Želimo se približiti korisnicima, pružiti im bolju uslugu. Već sada osiguranici preko interneta mogu popunjavati formulare i tražiti uslugu od nas. U budućnosti će biti daleko više toga.
• Mislite li da se premalo novca troši na zdravstvene usluge?
Mislim da se na osiguranike uvijek troši premalo i moramo više novca izdvajati za njih. Činjenica je da mi na zdravstvene ustanove trošimo 68,54 posto sredstava i sve ostalo što preostaje odlazi na osiguranike, i to je malo. Tuzla troši 71 posto, Sarajevo 63 posto. Mi na zdravstvene institucije trošimo 80,799.000 maraka. Krediti čine 2,44 posto proračuna, grantovi za zdravstvene ustanove 5,18 posto, i to je 76 posto. Prava osiguranika kao što su lijekovi na recept, ostali lijekovi, ortopedska pomagala, banjsko liječenje, liječenje u stranim zemljama, bolovanje, pogrebni troškovi 18,66 posto. Od čega 12,5 ide na listu lijekova. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da od ukupnih sredstava utrošenih na zdravstvenu zaštitu, optimalno je da se na listu lijekove troši od 8 do 10 posto. Mi trošimo 14,8...
• Zašto?
Lista koja je u funkciji nije preširoka, ali može biti koncipirana drukčije. Ono što nedostaje je participacija na skupe lijekove. To znači da na listi imamo 5-6 lijekova u paraleli koji liječe istu dijagnozu. Oni zadovoljavaju kriterije za liječenje, ali najjeftiniji košta 10, a najskuplji 50 maraka. Participacija služi da bi se smanjila nepotrebna potrošnja na skupe lijekove. Ona se uvodi na skupe lijekove. Lijek od 10 maraka zadovoljava liječenje jedne bolesti, a ako netko želi skuplju varijantu toga lijeka, onda treba platiti participaciju. To još nije prepoznato i imamo situaciju gdje se redovito troše samo najskuplji lijekovi.
