Ako je suditi po novogodišnjim porukama prvog čovjeka Uprave za neizravne poreze u BiH Mire Džakule, već na početku godine vlasti će morati usklađivati proračune kroz rebalanse budući da su krajnje nerealne želje iskazane u dokumentima koji su uglavnom doneseni prije Nove godine. U prilog tome idu i negativne projekcije prikupljanja prihoda u posljednjim mjesecima protekle godine kao i neohrabrujući pokazatelji za 2013. godinu zemalja u okruženju i procjena u eurozoni. Kada se tome pridoda očekivani pad prihoda s obzirom na carinsku liberalizaciju prema zemljama Europske unije, jasno je da će doći do debalansa između prihoda i rashoda.
Opća kriza
“Zemlje u našem okruženju, kao i zemlje Europske unije susreću se s padom prihoda zbog svjetske ekonomske krize. S druge strane, usprkos brojnim negativnim ekonomskim pokazateljima, Uprava za neizravno oporezivanje je u 2012. godini uspjela zadržati razinu prikupljenih prihoda na razini 2011. Međutim, s trenutačnom gospodarskom situacijom u BiH, teško se može očekivati značajniji porast prihoda u 2013. Smatram da je plan u iznosu od pet milijardi i 120 milijuna maraka neto-prihoda od neizravnih poreza u 2013. godini isuviše ambiciozan imajući u vidu sve negativne gospodarske pokazatelje”, rekao je Džakula šaljući jasno upozorenje vlastima. Pri tome je upozorio da je na jedinstvenom računu tijekom protekle godine izgubljeno oko 50 milijuna maraka na temelju ukidanja carina na uvoz proizvoda iz Europske unije, a da se ove godine još drastičnije nastavlja trend u 2013. “Mislim da je bolje uraditi realnu projekciju prihoda u 2013. i to na temelju stvarnih ekonomskih pokazatelja, koji su na žalost negativni, kako ne bi bilo potrebe da se preambiciozne projekcije revidiraju i smanjuju nekoliko puta godišnje”, ističe direktor. Zaključno s posljednjim danom 2012. Uprava je prikupila oko 5 milijardi neto-prihoda od neizravnih poreza što u odnosu na godinu dana ranije predstavlja neznatan rast jer je tada prikupljeno 4,996 milijardi maraka, čak i unatoč tome što je uvedena daleko bolja financijska disciplina te započela borba s korupcijom. To sve sugerira u dalji pad prihoda zbog ukidanja carina. Djelomično će situaciju u BiH ‘popraviti’ uvođenje carina na određene robe iz Hrvatske s kojom BiH ima najveći vanjskotrgovinsku razmjenu. No, upravo ta činjenica da bi moglo doći do poskupljenja roba i vjerojatno smanjenja uporabe, moglo bi nivelirati učinke prikupljanja prihoda države. Prema projekcijama, pak, Uprave za ekonomsko planiranje BiH u 2012. godini očekuje se realni rast BDP-a od svega 0,4%, a u sljedećoj godini 1,9%. Projektirane stope rasta ovih i drugih makroekonomskih pokazatelja nisu dovoljno visoke da bi obećale značajne pomake u naplati neizravnih poreza u predstojećem razdoblju. Štoviše, rujanske projekcije indikatora manje su optimistične od onih izrađenih u ožujku ove godine.
Različiti podaci
U 2013. godini očekuje se rast naplate od 98,1 mil. KM (2%). Najveći rast se očekuje kod trošarina (2,8%), prvenstveno zbog rasta posebne trošarine na cigarete, a onda kod prihoda od PDV-a (2,6%), smatraju u Upravi za ekonomsko planiranje. Kod carina se predviđa nastavak trenda pada prihoda (-9,8%) koji bi trebao biti zaustavljen s obzirom na istjecanje prijelaznog razdoblja liberalizacije carina s EU po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Projekcija za 2013. godinu je za 100,5 mil KM ispod projekcije iz travnja prošle godine. To se objašnjava smanjenjem projektirane osnovice za 2012. godinu, i smanjenjem projektiranih stopa potrošnje, realnog rasta BDP-a i uvoza za 2013. godinu. Shodno tome, pad je najviše izražen kod prihoda od trošarina i cestarine.
