O ulozi NATO-a u sirijskoj krizi razgovarali smo s Kolindom Grabar Kitarović, pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a zaduženom za javnu diplomaciju.
Koja je uloga NATO-a u sirijskoj krizi?
NATO je angažiran na dva načina, prvo kao mehanizam za konzultacije država članica NATO-a koje raspravljaju o stanju i nastavit će sve pozorno pratiti i konzultirati se. Drugi je element obrana naših jugoistočnih granica, odnosno obrana turskog teritorija i ljudi od mogućnosti napada iz Sirije.
Ljudske žrtve
Kao što smo vidjeli, to se već dogodilo, granate su padale na tursku stranu, odnijele ljudske žrtve i prouzročile materijalnu štetu. I zbog toga je donesena odluka o rasporedu raketa Patriot koje su postavljene isključivo u obrambene svrhe. Dakle, u slučaju da dođe do napada raketama iz Sirije, raketama Patriot mogu se presresti rakete iz Sirije prije nego naprave štetu ili prouzroče ljudske žrtve. Ističem, rakete Patriot služe isključivo u obrambene svrhe i nemaju nikakvu drugu ulogu kad je riječ o Siriji. Članice NATO-a najžešće osuđuju ono što se događa u Siriji, agresiju režima na vlastite građane. Posebno oštro osuđujemo napad kemijskim oružjem jer riječ je o oružju zabranjenom međunarodnim konvencijama, koje može imati ograničene učinke, ali može postati i oružje masovnog uništenja koje ne bira žrtve. Međunarodna zajednica mora oštro odgovoriti na te napade, ona mora poslati poruku ne samo trenutačnom sirijskom režimu nego bilo kome tko bi se usudio razmišljati o napadu kemijskim oružjem.
U ovom trenutku se ne razmišlja o angažmanu NATO-a?
Osim obrane vlastitog teritorija i pozornog praćenja i konzultiranja država članica o stanju u Siriji, NATO se ne namjerava angažirati. Pojedine države članice razmišljaju o načinima kako, kada i gdje odgovoriti na kemijske napade, odnosno poslati tu poruku. To je dio demokratskog procesa, NATO to poštuje jer ulaskom u NATO države ne gube svoj suverenitet, već i dalje suvereno donose svoje odluke i kad je riječ o obrani i međunarodnom angažmanu.
Najveće članice NATO-a pripremaju se za intervenciju u Siriji, a NATO kao organizacija nije uključen pa to stvara zbrku.
Ne, nipošto. NATO je savez demokratskih država, a demokratsko je pravo svake države odlučivati o svojoj politici, pa tako i možebitnom vojnom angažmanu. Temeljna je zadaća NATO-a djelovanje na osnovi članka 5. po kojem je napad na jednu članicu napad na sve članice. Isto tako prema članku 4. države imaju pravo pokrenuti bilo koje pitanje ugroze svoje sigurnosti na konzultacijama. Na to se pravo Turska pozvala kad su krajem prošle godine granate iz Sirije padale na njen teritorij. Stoga je NATO donio odluku o rasporedu raketa Patriot za nadgradnju turskog obrambenog sustava. Rakete su osigurali SAD, Njemačka i Nizozemska, i to isključivo u obrambene svrhe. No činjenica je da sve države članice NATO-a osuđuju ono što se događa u Siriji te da neke od njih raspravljaju o vojnom odgovoru. To su vrlo teške odluke i normalno je da se one donose u okviru demokratskog procesa koji uključuje i javnu raspravu. Međutim, bilo kakva vojna akcija bila bi ograničena karaktera koji ne zahtijeva aktiviranje NATO-ova sustava zapovijedanja. U slučaju Sirije vojno rješenje ne može biti konačno. NATO stoji na poziciji da se trajno rješenje mora iznaći kroz politički proces uz potporu i angažman međunarodne zajednice.
Međutim, NATO je intervenirao u Libiji.
Tada je postojala suglasnost međunarodne zajednice u rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a koje su definirale zonu zabrane leta i embargo te koje su svim državama članicama davale pravo na uporabu svih sredstava potrebnih za zaštitu civila od napada. I to je ono što je NATO provodio sa svojim partnerima iz Sredozemlja. Cilj nije bio rušiti vlast, mi smo govorili da je na libijskom narodu da odluči o svojoj budućnosti. Isto smo tako isticali da će vojna operacija trajati dok za nju bude postojala potreba i ni trenutka dulje. Kasnije je glavni tajnik UN-a isticao da je NATO operacijom u Libiji potpuno proveo mandat iz rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.
Kako bi se Hrvatska mogla uključiti u zbivanja u Siriji?
Ne želim komentirati poteze država članica, ali Hrvatska je, vjerujem, jednako zabrinuta i drži da je uporaba kemijskog oružja protiv bilo koga apsolutno nedopustiva.
U EU kao u Novu godinu
Kako gledate na golemo protivljenje naroda u SAD-u, Francuskoj i drugdje intervenciji u Siriji?
Mislim da su ljudi svjesni koliko je situacija složena, tu je jako puno aspekata. To su vrlo teške odluke koje zahtijevaju i zaslužuju javnu raspravu. Uporaba vojne sile nije i nikada ne smije biti odluka koja se donosi tek tako. Vojni odgovori mogu biti samo trenutačni odgovori, ali političko rješenje je jedino trajno.
Kakva je razlika između diplomacije u Hrvatskoj i one u NATO-u?
Kad ste u nacionalnoj službi, s te pozicije brinete se prije svega o nacionalnoj politici, a onda i kako se ona uklapa u zajedničku europsku politiku ili u zajedničku politiku NATO-a. U NATO-u pak radimo u interesu 28 država članica. Moram reći da u NATO-u postoji predvidljivost i kolegijalnost, predvidljivost je dobra jer postoje ustaljeni mehanizmi kako se rješavaju zadaće te osigurava implementacija odluka i dogovora. U nas je diplomacija ipak razmjerno mlada te još učimo, no taj bi proces valjalo privesti kraju. Imamo puno talentiranih diplomata koji su se izgradili. Nismo prevelika zemlja te, osim uobičajenog procesa pomlađivanja, sebi ne možemo dopuštati prevelike promjene, zamjenjivati ljude sa svakom novom vlašću. Predvidljivost je bitna i zbog ugleda zemlje i zbog nas samih. Bilo bi dobro da i djelatnici znaju s čim mogu računati.
Upravo ste razgovarali s makedonskim ministrom, ima li kakvih naznaka rješenja pitanja imena Makedonije zbog čega ta zemlja nije ušla ni u NATO?
NATO nije uključen u bilateralni spor dviju država oko imena.
Kako iz Bruxellesa izgledaju prva dva mjeseca članstva Hrvatske u EU?
Mi smo ulazak proslavili kao Novu godinu, ali konkretnih velikih promjena nema. Za ljude su neke praktične stvari sad lakše, mogu lakše naručiti nešto preko interneta, prijeći granicu. Međutim, važno je da Hrvatska nastavi reforme jer nakon ulaska u EU taj proces ne smije prestati.
Kako funkcionira RH u NATO-u? Imamo li vezu preko vas?
Hrvatskoj ne treba veza jer je ona sastavnica saveza. U Hrvatskoj se još doživljava da tamo netko iz NATO-a traži nešto od nas, ali međunarodno osoblje na čelu s glavnim tajnikom provodi politiku država članica. I mi sada sudjelujemo u kreiranju zajedničke politike i donošenju zajedničkih odluka te možemo svoje ideje plasirati za okruglim stolom Sjevernoatlantskog vijeća, glavnog tijela NATO-a.
>> Pentagon priprema intenzivniji trodnevni napad na Siriju?
Preuzeto sa www.vecernji.hr
