S članom Predsjedništva HNS-a i dopredsjednikom HDZ-a 1990. Pericom Jelečevićem razgovarali smo o aktualnoj situaciji u BiH, federalnoj Vladi, odnosima dva HDZ-a...

Aktualna je priča o formiranju državne vlade. Hoće li ta vlada, prema Vašemu mišljenju, biti sastavljena i kada?

Apsolutno podržavam stavove stranaka Hrvatskog narodnog sabora za zaštitu hrvatskog nacionalnog integriteta kada je u pitanju državna razina vlasti, gdje bi hrvatski blok imao tri funkcije računajući u te tri funkcije predsjedatelja Vijeća ministara. Na sličnom fonu su i srpske političke stranke, dok bošnjačke političke stranke imaju dijametralno različite stavove. Iz tih razloga mislim da će formiranje vlasti ići s dosta problema. Pretpostavljam da bošnjačke političke elite priželjkuju ponovno miješanje međunarodne zajednice, kao što je bilo u Federaciji BiH. Ako nema unutarnjeg dogovora, ta vlast nema kvalitetu i nije u stanju provesti niti jednu ozbiljniju reformu koja se postavlja pred BiH tako da kada je u pitanju pozicija hrvatskog naroda, moramo na državnoj razini pokazati čvrstoću koju zajedno dva HDZ-a kreiraju u posljednje vrijeme. Ne smijemo ponovno dopustiti sakaćenje hrvatske političke pozicije. Formiranje vlasti se može dogoditi i u listopadu pod pritiskom međunarodne zajednice, a može ovo Vijeće ministara ostati duže razdoblje.

Je li realno očekivati dogovor između stranaka ako se uzmu u obzir njihova razilaženja oko formiranja vlasti na razini države?

Kao jedino rješenje vidim tu medijaciju, odnosno pritisak međunarodne zajednice, ali ne na način da to opet bude nauštrb Hrvata. Politički stavovi, bošnjački i srpski, isto su dijametralno različiti. Dodik traži četiri pozicije, od čega je jedna Ministarstvo vanjskih poslova, s bošnjačke strane nema spremnosti da popuste na ove zahtjeve. Hrvati su ovdje samo jedan od tri faktora kada je u pitanju sastavljanje vlasti, tako da nisam optimist, pogotovo ako se stvari na razini Federacije BiH ne vrate u zakonske i ustavne okvire. Mislim da je model formiranja vlasti u Federaciji BiH otvorio vrlo loš modalitet, pogotovo za Hrvate, da se može praktično bez hrvatske izborne volje postavljati vlast u ime hrvatskog naroda, što naravno nije dobro niti za BiH kao državu.

Je li federalna Vlada za Posavljake nelegalna?

Za hrvatski blok je federalna Vlada nezakonita, neustavna i tu su stvari jasne. Mi u Posavini slijedimo politiku centrala naših stranaka. Naravno da uvijek ima nekakvih iskakanja i lokalnih tumačenja, ali to su minorne pojave i nebitne za generalnu politiku koju implementiramo na čitavom prostoru BiH.

Mislite li da bi moglo doći do rekonstrukcije Vlade FBiH?

I mislim, i očekujem. To je jedino pravedno i pošteno rješenje. Ovo je čista prijevara hrvatskih birača, hrvatskog naroda, a na koncu i hrvatskih stranaka. Očekujem sličnu reakciju visokog predstavnika Valentina Inzka kao što je to napravio u Srednjobosanskoj županiji. Naime, središnja Bosna je bila najekstremniji primjer gaženja hrvatske političke volje, sukladno tome očekujem i u Federaciji sličan scenarij. Stanje, kako ekonomsko, tako i socijalno, izuzetno je teško. Ova federalna Vlada se fokusirala uglavnom na promjenu ljudi. Suštinskih reformi nema. Aranžman s MMF-om, a vrlo dobro znam što je predmet tog aranžmana jer sam bio član prethodne vlade, prekinut je. Nisu napravljeni ni početni koraci potrebnih strukturalnih reformi u smislu smanjenja javne potrošnje, reorganizacije javne uprave, otvaranja novih radnih mjesta, kroz početak novog investicijskog ciklusa. Skidaju se korisnici prava, ratni vojni invalidi, fokusirano na HVO komponentu, što politički daje vrlo ružnu političku poruku hrvatskim ratnim stradalnicima.

Sami ste svjedok posljednjih događaja u Orašju koji se vežu uz braniteljsku populaciju. Vaš komentar na reviziju branitelja!

Ja sam uz te momke bio u ratu kao ratni kirurg, kasnije sam im pomogao da ostvare svoja prava kao član drugostupanjske komisije za ocjenu stupnja invalidnosti i naravno da i mene kao liječnika žalosti činjenica da samo u jednoj skupini od 60 ratnih vojnih invalida, koji su ranjeni na crti, da je pedesetorici smanjena invalidnost ili ukinut status ratnog vojnog invalida. Znači tu neke stvari ne štimaju, pogotovo ako se uzme u obzir da većina tih ljudi ostvaruje prava kroz sporazum Hrvatske i BiH, da je ostvarila pri liječničkim komisijama u RH prava. Ja sam se na poziv braniteljskih udruga odazvao da im pomognem svojim savjetima i kao visoki dužnosnik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a 1990. Postoje sumnje u selektivnu primjenu propisa u ovom slučaju. Inzistirat ćemo da se ovo preispita.

Budući da se radi o jednoj od najosjetljivijih populacija, je li ovo još jedan obračun Federacije s Hrvatima?

Ovo što se događa u braniteljskom sektoru je samo refleksija ukupne pozicije hrvatskog naroda. Hrvati nisu u stanju kontrolirati rad federalnih institucija niti imati bitnijeg utjecaja na njihov rad. Budimo realni, mi nismo niti dosad imali bitnijeg utjecaja na procese u Federaciji, a pogotovo sada u ovoj poziciji kada su Bošnjaci odredili koji su to podobni Hrvati koji će ih zastupati. Tu se stvari moraju mijenjati, u smislu da Hrvati trebaju imati utjecaj na rad institucija, pa između ostaloga i Instituta za medicinsko vještačenje koji će onda profesionalno i zakonito, na korektan način pristupiti svim korisnicima braniteljske pomoći bez obzira radi li se o hrvatskoj ili bošnjačkoj komponenti.

HDZ 1990. se kroz predizbornu kampanju zalagao za izmjenu Ustava u BiH. Je li realno očekivati ostvarenje ove i inicijative?

Jedini izlaz iz ove šizofrene političke situacije i loše ustavne pozicije hrvatskog naroda u BiH je izmjena Ustava, odnosno da se kroz ovu izmjenu Ustava popravi pozicija Hrvata u smislu prezentacije Hrvata u institucijama vlasti svih razina. Sada je u središtu pozornosti provedba presude u slučaju “Sejdić - Finci” i vidim da velika većina srpskih političkih predstavnika zagovara ustavnu promjenu u tom smislu. Inzistirat ćemo da se ustavna pozicija hrvatskog naroda uz, provedbu presude “Sejdić - Finci”, popravi. To podrazumijeva izbor hrvatskog člana Predsjedništva, promjenu Izbornog zakona.

Hrvati sami nemaju snagu dovesti do izmjene Ustava. Od koga Hrvati tu mogu očekivati najveću pomoć?

Jedna od boljih strana čitave priče oko federalne Vlade je INTERNACIONALIZACIJA hrvatskog pitanja u BiH. Dosada nije u toj mjeri bilo internacionalizirano to pitanje, jer smo uglavnom šutjeli. Hrvati su poznati po svojoj šutnji. Međutim, nakon formiranja, na ovakav način, federalne vlasti gdje je prekršen i zakon i Ustav BiH, došlo je i do ušiju i očiju mnogih političkih faktora vani. Sad i u RH i predsjednik i premijerka imaju identičan stav kada su u pitanju Hrvati u BiH, Katolička crkva također, mnoge članice EU-a vide što se tu događa. Osobno BiH vidim kao tronožac, ta treća noga koja je hrvatski konstituent je dobro polomljena i stolac ne može stajati, on se ruši. To je mehanička analogija postojanja BiH kao države, ona je kroz povijest uvijek imala unutarnju ravnotežu, sada je došlo evidentnog poremećaja unutarnje ravnoteže, na štetu hrvatskog naroda i pokušaja daljnjeg omalovažavanja od u ovom trenutku bošnjačkih političkih elita. U tom smislu BiH se kao država samo razgrađuje. Imamo svježi primjer velikosrpske političke hegemonije koju je predvodio Slobodan Milošević i koji je iza sebe imao JNA. Završio je kako je završio, Prema tome, svi moramo izvući pouke iz toga i pokušati napraviti model jedne funkcionirajuće države gdje se nitko neće osjećati kao stranac, niti jedan narod, niti jedan građanin.. Na ovaj način, kao što je napravljena federalna Vlada, nama kao narodu se šalje ružna i tužna poruka da smo višak u ovoj državi, što politički subjekti, kao ni hrvatski narod neće dopustiti.

Komentar na politiku SAD-a koja se provodi u BiH!

Generalno - politika SAD-a u BiH i regiji je afirmativna. Sjećamo se dobro da tek kad se Amerika žešće uključila u konflikte na Balkanu, da je dolazilo do određenih rješenja, mirovnih konferencija, itd. Mislim da se u ovom trenutku američka administracija malo distancirala od problema BiH jer postoje u svijetu puno teža politička i ratna žarišta i sukobi nego što je to ovdje na Balkanu, poglavito u BiH. Mislim da posljednji događaji oko formiranja Vlade FBiH, da je Amerika imala dobru namjeru, ali očito da funkcioniranje te vlasti pokazuje da to i nije bilo najbolje rješenje. Imam informacije da američka administracija nije zadovoljna funkcioniranjem ove vlade u smislu da se postojeći kadrovi smjenjuju podobnima. Ono što međunarodna zajednica očekuje ovdje kada je u pitanju ekonomija i socijalni sektor, strukturalna reforma, toga nema. Svjedok sam iz Vlade prošlog saziva da se sve to rješava na nekakvoj površini. Deklarativno je tu postojala uvijek volja da se ide u reforme, kada dođe do izvedbe, nastaju blokade.

Član ste Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora. Jeste li zadovoljni njegovim radom?

Zadovoljan sam funkcioniranjem ovog tijela. U Hrvatskom narodnom saboru je koncentrirano 95 posto onoga za što je hrvatski narod glasovao od razine općine do države. Prema tome, to je mjesto artikulacije i koordinacije hrvatskih nacionalnih interesa, naravno ne dirajući u ingerencije ustava državne, federalne i županijskih razina vlasti. Detektirali smo i znamo probleme - od političkih koji su dominantni, preko ekonomskih, socijalnih, do pozicije medija kod Hrvata i drugih. Sve su to neka kapitalna pitanja. Mislim da ono što čelništvo HNS-a kreira vrlo je bitno da se to implementira i spusti i na najniže razine vlasti. Problem se mora na isti način rješavati od razine države do općina. I u tome je suština. Da zajedno radimo bez obzira na prostor, od Posavine do Neuma, od Bihaća do Drine, da radimo na najvažnijim pitanjima koja se tiču Hrvata u BiH.

Budući da ste po zanimanju liječnik, kako komentirate situaciju u zdravstvu u Posavini, ali i u cijeloj FBiH?

Problematika u zdravstvu je jako teška u cijeloj Federaciji jer je sustav zdravstva koncipiran da je ustavna ingerencija na razini županije, prema tome Posavska županija je ekonomski najnerazvijenija u FBiH i naravno da u tom smislu ima probleme kako servisirati sustav zdravstva. Sudjelovao sam u projektu izgradnje županijske bolnice u Orašju i na to sam ponosan. Danas je to ozbiljan pogon, naravno zdravstvo se i tu suočava s nedostatkom kadrova, kao i s financijskim resursima. Međutim, sve se to može na jednoj solidarnoj razini i kroz HNS koordinacijom s ostalim hrvatskim županijama i na razini FBiH riješiti da se ojača pozicija županijske bolnice u Orašju, koja može biti ogledni primjer za cijelu Federaciju.

SKB Mostar se suočava s problemom nedostatka lijekova, zavoja... Je li u oraškoj bolnici situacija bolja?

-Problem je deficita u zdravstvenim proračunima zato što je relativno mali broj ljudi zdravstveno osiguran zbog male zaposlenosti. Tu je potrebno napraviti određene reforme i sami ljudi moraju više ulagati u svoje zdravlje i plaćanje zdravstvenog osiguranja. Mislim da zdravstveni djelatnici i u takvim uvjetima daju svoj maksimum i jednostavno poboljšanje gospodarske situacije će stabilizirati taj sektor.

Je li HDZ 1990. zadovoljan provedbom sporazuma između dva HDZ-a?

Moje osobno mišljenje, a to su i zaključci s posljednje sjednice Predsjedništva da ovaj sporazum nema alternative kada je u pitanju rješavanje strateške pozicije Hrvata u BiH. Naravno, tu i tamo postoji u prostoru na terenu određenih nesporazuma, animoziteta koji datiraju iz ranijih razdoblja i mislim da svi dužnosnici, kada je u pitanju moja stranka, trebaju imati to u vidu, naravno to treba imati u vidu i druga strana. Moje iskustvo kada je u pitanju Posavina jest da smo poprilično te odnose ispeglali od onog trenutka kada smo imali tako antagonizirane odnose - došli smo u fazu da se sjeda, razgovara, postoji međustranačko koalicijsko vijeće koje sve sporne točke ili probleme stavlja na dnevni red i onda ih pokušava rješavati. Naravno to je i učenje demokracije. Mi kao narod moramo biti svjesni da je dopustivo i poželjno da imamo više stranaka, ali isto tako ne vidim problem da sjedamo i razgovaramo. Ako možemo sjedati sa srpskim i bošnjačkim političkim strankama i dogovarati se i imati nekakve idilične saveze, zašto onda mi kao hrvatske političke stranke ne može zajedno nastupati i dogovarati se barem kada su u pitanju strateške stvari za vlastiti narod. Nikad više ne smijemo doći u poziciju da međusobno gradimo nepovjerenje, konflikt i da politički probitak gradimo na tim konfliktima između hrvatskih političkih stranaka. Trebamo se natjecati, naravno, to su javni poslovi. Ali kada su u pitanju strateške stvari, tu ne smijemo više ratovati, otkapati rovove, jer iz prošlog mandata sjećam se da su mnogi koristili te naše međusobne konflikte kako bi gurali određene stvari koje su na štetu hrvatskog naroda. Ja jesam za pluralizam, demokraciju..., ali isto tako smatram da trebamo biti pametni i imati kapacitet kada su u pitanju strateške stvari. Tu se moramo okupiti oko jednog stožera, a taj stožer je sada HNS. Bio bih sretan da se i ostale hrvatske stranke priključe tome i da se zajednički probamo izboriti za ustavnu poziciju, i da se više nikada ne dopusti da nam netko određuje predstavnike u vlasti po modelu podobnosti. Taj smo film već gledali u komunističkom razdoblju kad niti jedan Hrvat nije mogao biti u institucijama koji nije bio politički podoban, odnosno u partiji. Jednostavno moramo izvlačiti iz vlastitih pogrešaka određene pouke i na temelju toga djelovati u budućnosti.

Je li ovo bio krajnji rok za zajedničko nastupanje Hrvata?

Mi smo zajednički nastupali i u Vladi Federacije BiH, imali smo razilaženja oko nekih imenovanja i kadrova, što je po meni bila čista glupost. Na strateškim razinama poput koridora Vc smo bili zajedno. Kada je u pitanju revizija branitelja, mi tada nismo dopustili da se ide preko leđa HVO-a. Osnovni problem je na lokalnim razinama gdje se ljudi svakodnevno susreću, bolje se poznaju, tako da i te neke lokalne zavisti dolaze do izražaja, što nije dobro zbog pozicije na višim razinama. Svi ti ljudi na lokalnim razinama moraju shvatiti da je ovo presudna bitka za hrvatsku poziciju, inače ako bi prihvatili ovakvo stanje kao što je sada u Federaciji, to je ona poznata sintagma koja je upućivana, od nekih krugova, Hrvatima: “Ili se asimilirajte ili se iselite”. Mi se nećemo iseliti, a nećemo se niti asimilirirati. Koliko će trajati ta dobra za hrvatsku ravnopravnost, to je teško reći, ali u političkim strankama je sazrelo mišljenje da je nacionalni interes iznad stranačkog. Ja sam optimist i mislim da će suradnja stranaka okupljenih oko HNS-a rezultirati pozitivnim pomacima i da će se ostale hrvatske stranke uključiti u HNS i da ćemo zajedno raditi na strateškim pravcima kada je u pitanju hrvatski nacionalni interes.

Je li ovo otvoreni poziv ostalim hrvatskim strankama, prvenstveno HSP-u BiH, za sudjelovanje u HNS-u?

Da, svima su otvorena vrata, dok još nije prekasno.

U predizbornoj kampanji ste bili meta napada u Orašju, je li ovaj slučaj ispitan?

Dobio sam obavijest od suda da su odustali, odnosno da nisu uspjeli identificirati počinitelja, ali sam ionako tada javno rekao: “Neka ovo bude zadnja pucnjava zbog politike i različitih mišljenja, hajdemo se okrenuti nekim drugim pozitivnim stvarima”.

Približava se filmski festival u Orašju koji je zaštitni znak Posavine. Kako gledate na ovaj događaj? Hoćete li biti prisutni istom?

Da. Sudjelovat ću. Od samog starta ove kulturne manifestacije sam prisutan. Tu je moj prijatelj Ivo Gregurević, veliki umjetnik, i veliki Posavljak, i Hrvat. Tu će biti umjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, naši dragi gosti iz javnog života. Radujemo sa ovakvim susretima i druženjima. To je dobro za hrvatsku kulturu, za nas u Posavini, za čitavu Bosnu i Hercegovinu.

Još jedna velika europska država u problemu: Svi važni poslodavci predviđaju oštar pad