Ustavni sud Bosne i Hercegovine tijekom dvodnevnog zasjedanja koje je započelo jučer razmatra dalje korake oko neprovođenja ranije odluke oko kršenja odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u poglavlju vezanom za Mostar kojim je naložena djelomična preinaka promjene ovoga zakona ali i Statuta grada Mostara što bi moglo potpuno dovesti u pitanje održavanje ili regularnost izbora u gradu na Neretvi u listopadu. Do sredine prosinca prošle godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine ostavio je polugodišnji rok da Gradsko vijeće Mostara ali i državni parlamentarci usklade odredbe koje se tiču osporenih članaka.
Višestruke razlike
Te odredbe utvrđuju da se mora ujednačiti broj birača u pojedinim područjima zbog čega je hrvatski glas višestruko manje vrijedio od onih iz bošnjačkih općina. Ključna stvar zbog koje su hrvatske stranke, dva HDZ-a zatražile izmjenu mostarskog Statuta je zbog toga što se primjerice iz većinske bošnjačke općine Jugoistok u Mostaru koja ima oko 7.000 birača, jednako bira vijećnike kao i u Jugozapadu gdje je 29.000 birača. Bošnjačke političke stranke u Gradskom vijeću Mostara odbacile su uopće bilo kakvu raspravu oko mogućnosti provedbe odluke Ustavnog suda koje su je ocijenile čak i kao put za proglašavanje Mostara stolnim gradom Hrvata ili pak putem za stvaranje trećeg entiteta, što je sve bio pritisak da se na politikantski način pokušaju osporiti sudske odluke koje se isključivo temelje na klasičnoj povredi biračkih prava. Budući da je istekao krajnji rok do kada se trebao provesti nalog za promjenu mostarskog Statuta, Ustavni sud će, kako najavljuju pravni stručnjaci jednostavno proglasiti nevažećim odredbe Izbornog zakona BiH u kojemu su navedene sporne točke. Jednako se odnosi i na mostarski Statut.
Tri epiloga
Budući da se očekuje takva odluka, ukoliko ne bude kakvog pritiska od strane domaće politike ili pak međunarodne zajednice, za izbore u Mostaru praktično više ne bi postojale odredbe, sukladno odluci Ustavnog suda, da mostarsko Gradsko vijeće broji 35 zastupnika. Drugi sporni članak utvrđuje da su izborne jedinice gradskog područja bivše gradske općine i da se s njihovog područja biraju po trojica zastupnika. Vijećnici se u Mostaru biraju s dvije liste iz šest bivših općina po trojica vijećnika a 17 s jedinstvene liste. U svjetlu očekivane odluke Ustavnoga suda BiH moguća su tri epiloga - da se hrvatske i bošnjačke stranke dogovore, međunarodna zajednica nametne novo rješenje ili se pak uopće ne održe izbori i tako Mostar zadrži status grada slučaja.
