Uzalud svi u BiH željno očekuju da cijene namirnica napokon počnu padati. Nije da nema razloga za to – gorivo je malo obuzdalo rast i nije skuplje nego u istom razdoblju prošle godine, nazočan je pad prometa koji u slučaju pojedinih artikala, posebice onih luksuznih, iznosi i 50 posto, plaće djelatnika ne rastu, zapravo već padaju, cijene u okruženju uglavnom su niže za razliku od plaća, jeftina radna snaga... Unatoč svim činjenicama, dovoljno je pogledati u statističke pokazatelje i konstatirati kako poskupljenja dolaze tiho, ali sigurno.
Jeftiniji šećer i maslac
Tražeći velika poskupljenja tijekom protekle godine, pritom gledajući isključivo na osnovne životne namirnice koje većina pučanstva uglavnom kupuje, nije bilo teško odabrati one koji su znatno poskupjeli, bilo ih je i previše. No, tražeći artikle koji su u prošloj godini pojeftinili, da nije šećera, ne bi se imalo što pokazati. Samo šećer i maslac su značajnije pojeftinili, dok su ostali artikli pojeftinili u promilima.
Male plaće, čiji rast je već zaustavljen, u najvećem broju slučajeva su nedostatne i za golo preživljavanje.
Najviše novca mjesečno građani u BiH troše na namirnice, a prema posljednjim informacijama, potrošačka košarica u BiH je jedna od najskupljih u Europi, kad se uzmu u obzir prosječne plaće. Dok su troškovi hrane i njihov udio u potrošačkoj košarici u razvijenim zemljama EU do krize iznosili između 11 i 13 posto, a trenutačno se na razini cijele Unije kreće oko 20 posto, građani u BiH veću polovinu plaće daju za hranu, čak 58 posto ukupnih prihoda.
Iako se učinci ekonomske krize uveliko osjećaju u zemljama Jugoistočne Europe, stare potrošačke navike i dalje su izražene. Prema istraživanju organizacije “GfK Consumer Panel”, građani u BiH mnogo troše na kavu. Tako, prema posljednjim informacijama, građani BiH za topli napitak godišnje izdvoje više od 80 milijuna eura. Zanimljivo je da od oko 3,8 milijuna stanovnika BiH, čak 3,2 milijuna koristi mobitele, što je u samom vrhu Europske unije
Za prijevoz ima novca
Dodajmo tome da prosječna osoba u BiH mjesečno za troškove mobitela izdvoji oko 40 KM. Ni limenog ljubimca se lako ne odriču. Tako bh. građani velike sume novca izdvajaju za prijevoz, čak 11 posto od ukupnih mjesečnih prihoda. No, zato se štedi na hrani, kulturi, školstvu, higijeni, odmoru i tako redom. Neshvatljivo je to u današnje vrijeme da je tijekom prošle godine svaki član bh. obitelji na higijenu trošio svega 19 maraka u tijeku jednog mjeseca.
Uzalud svi u BiH željno očekuju da cijene namirnica napokon počnu padati. Nije da nema razloga za to – gorivo je malo obuzdalo rast i nije skuplje nego u istom razdoblju prošle godine, nazočan je pad prometa koji u slučaju pojedinih artikala, posebice onih luksuznih, iznosi i 50 posto, plaće djelatnika ne rastu, zapravo već padaju, cijene u okruženju uglavnom su niže za razliku od plaća, jeftina radna snaga... Unatoč svim činjenicama, dovoljno je pogledati u statističke pokazatelje i konstatirati kako poskupljenja dolaze tiho, ali sigurno.
Jeftiniji šećer i maslac
Tražeći velika poskupljenja tijekom protekle godine, pritom gledajući isključivo na osnovne životne namirnice koje većina pučanstva uglavnom kupuje, nije bilo teško odabrati one koji su znatno poskupjeli, bilo ih je i previše. No, tražeći artikle koji su u prošloj godini pojeftinili, da nije šećera, ne bi se imalo što pokazati. Samo šećer i maslac su značajnije pojeftinili, dok su ostali artikli pojeftinili u promilima. Male plaće, čiji rast je već zaustavljen, u najvećem broju slučajeva su nedostatne i za golo preživljavanje. Najviše novca mjesečno građani u BiH troše na namirnice, a prema posljednjim informacijama, potrošačka košarica u BiH je jedna od najskupljih u Europi, kad se uzmu u obzir prosječne plaće. Dok su troškovi hrane i njihov udio u potrošačkoj košarici u razvijenim zemljama EU do krize iznosili između 11 i 13 posto, a trenutačno se na razini cijele Unije kreće oko 20 posto, građani u BiH veću polovinu plaće daju za hranu, čak 58 posto ukupnih prihoda. Iako se učinci ekonomske krize uveliko osjećaju u zemljama Jugoistočne Europe, stare potrošačke navike i dalje su izražene. Prema istraživanju organizacije “GfK Consumer Panel”, građani u BiH mnogo troše na kavu. Tako, prema posljednjim informacijama, građani BiH za topli napitak godišnje izdvoje više od 80 milijuna eura. Zanimljivo je da od oko 3,8 milijuna stanovnika BiH, čak 3,2 milijuna koristi mobitele, što je u samom vrhu Europske unije
Za prijevoz ima novca
Dodajmo tome da prosječna osoba u BiH mjesečno za troškove mobitela izdvoji oko 40 KM. Ni limenog ljubimca se lako ne odriču. Tako bh. građani velike sume novca izdvajaju za prijevoz, čak 11 posto od ukupnih mjesečnih prihoda. No, zato se štedi na hrani, kulturi, školstvu, higijeni, odmoru i tako redom. Neshvatljivo je to u današnje vrijeme da je tijekom prošle godine svaki član bh. obitelji na higijenu trošio svega 19 maraka u tijeku jednog mjeseca.
