Politički azil, politička emigracija - termini su koji će se u Njemačkoj, kad se uskoro promjeni zakon o azilu, spominjati samo u povijesnim udžbenicima. Nakon šezdeset i više godina nitko više s prostora bivše Jugoslavije neće moći dobiti boravišnu dozvolu u toj državi - zbog političkog progona. S nestankom zloglasne Udbe, verbalnog delikta, istina sa zakašnjenjem od 20-ak i nešto godina, nestaje i političke emigracije koja se u drugoj polovici prošlog stoljeća skrivala u toj bogatoj članici EU-a.

Ukida se i zbog BiH

Ukidanje viza za građane BiH i Albanije, strah od masovne migracije stanovnika zemalja zapadnog Blakana u zemlje EU-a natjerali su njemačke dužnosnike da inicijativu o ukidanju političkog azila, danu prije 10-ak, godina napokon i dovrše. Ukidanje političkog azila svakako je pogurala i globalna financijska kriza jer njemačke vlasti više ne žele na proračunskoj grbači držati tisuće emigranata koji, dok čekaju azil, svaki mjesec dobivaju uredne apanaže. Samo je u rujnu, prema informacijama njemačkog lista Spiegel, više od 300 građana iz Srbije i Makedonije od njemačkih vlasti tražilo zahtjev za azil.

Njihove zahtjeve njemačke vlasti u pravilu odbijaju kao neutemeljene. Čak je ministrica za europska pitanja u vladi Bavarske Emilia Muller već zatražila od srbijanskog ministra unutarnjih poslova Ivice Dačića da zaustavi val azilanata.

Sastanak ministara

Kako bi ih demotivirali u traženju azila, njemačke vlasti donijele su odluku o ukidanju državne pomoći od 400 eura za odrasle i 200 eura za djecu. Čim je donesena odluka o ukidanju viza za građane BiH i Albanije, vlada Njemačke je upalila zvona za uzbunu. Kako prenosi radio DW, ministri unutarnjih poslova saveznih zemalja i savezni ministar De Maiziere o priljevu azilanata iz jugoistočne Europe raspravljat će idućeg tjedna u Hamburgu. Ulazak građana BiH i Albanije u Njemačku bit će idućih mjeseci pomno praćen.

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu