Kakvi su rezultati poslovanja Sparkasse Bank u dosadašnjem tijeku ove godine i kakve su promjene u odnosu na ranije razdoblje?
- Sparkasse Bank je prošle godine najavila da će provedbom svoje razvojne strategije unijeti dinamiku u stagnirajuće bankarsko tržište BiH i to je obećanje ispunjeno. Rezultat nije izostao - s rastom kredita od 27 posto, Sparkasse Bank je u 2009. bila kreditno najaktivnija banka na tržištu. S gotovo 50 novih zaposlenika smo imali i najveću stopu rasta broja zaposlenih. 30.000 novih klijenata u prošloj godini i rast depozita od gotovo 30 posto svjedoči tome da su nas klijenti prepoznali kao svoju banku - banku partnera. Ako uzmete da je kompletan bankarski sektor stagnirao, odnosno imao pad kredita od nekih tri posto, a u depozitima rastao za oko 42 milijuna KM, jasno je da smo se kretali daleko iznad prosjeka sektora. Međutim, pad boniteta klijenata, odnosno otežana naplata kredita je u cijelom sektoru, pa i u našoj banci doveo do značajnog povećanja troškova rezerviranja, što se odrazilo na financijski rezultat naše banke, a i svih banaka na tržištu. U ovoj godini Sparkasse Bank je nastavila s rastom sličnim intenzitetom kao i u 2009. Već smo s travnjem 2010. ostvarili rast kreditnog portfelja od 7,5 posto, plasirali oko 113 milijuna novih kredita i uspjeli dodatno povećati broj klijenata za oko 7.000. Ovo je dovelo do značajnog rasta kamatnog, ali i nekamatnih prihoda, zbog čega je banka u prva četiri mjeseca ove godine uspjela ostvariti pozitivan financijski rezultat u iznosu od 1,8 milijuna KM.
Kakvi su planovi za ovu godinu?
Ipak, prognoze za ostatak 2010 godine, ako se promatraju makroekonomski pokazatelji, ne ostavljaju baš previše prostora za optimizam. Udio nekvalitetnih kredita cijelog sektora je u prvom kvartalu 2010. dosegnuo 7,1 posto. Bonitet klijenata i otežana naplata će i u ovoj godini biti osnovni problem bankarstva. Iako je MMF-ova prognoza za BiH ekonomski rast od oko 0,5 posto, po svemu sudeći, veća je vjerojatnoća da nikakvog rasta neće biti ni ove godine. Sparkasse će i dalje činiti sve napore na održavanju zdravlja kreditnog portfelja, jer je to naša odgovornost prema štedišama, depozitarima koji su položili svoje dragocjene ušteđevine u našu banku. Istodobno, namjeravamo biti vrlo dinamični po pitanju kreditiranja u svim tržišnim segmentima, kako stanovništva tako i privrede. Prodajne akcije za stanovništvo će se nastaviti istim intenzitetom. Odmah po završetku akcijske ponude kredita s kamatom od 7,7 posto, uveli novi proizvod: paketi proizvoda i usluga za stanovništvo. Pri tome smo se željeli izdvojiti od konkurentske ponude vezanjem paketa za kredite s posebnim pogodnostima. Naime, u akciji do 30. lipnja naši korisnici paketa mogu dobiti kredite s popustima na kamatu i do 30% te kredite do 20.000 KM bez jamaca.
Nedavno ste otvorili novu središnju zgradu Banke. Hoće li osim te investicije biti i novih u ovoj i idućim godinama?
Sparkasse Bank ima planirane investicije od 40 milijuna KM u razdoblju 2009.-2010. Najveće ulaganje je bilo upravo u novu zgradu sjedišta, a do kraja godine namjeravamo realizirati kompletan planirani iznos. U 2009. i ovoj godini su, osim u sjedište, investicije usmjerene na širenje mreže poslovnica s deset novih, zapošljavanje oko 80 novih djelatnika, nove IT sustave itd. Ostaje, da do kraja godine će otvorimo još jednu poslovnicu u Bijeljini, a nekoliko poslovnica će se adaptirati u skladu sa standardima Sparkasse grupe.
Je li aktualna financijska kriza utjecala na promjenu strukture kredita i ima li zahtjeva za reprogramiranjem određenih dugovanja, posebno od gospodarskih subjekata?
Smanjenje gospodarske i izvozne aktivnosti, pad prihoda od prodaje, povećana nelikvidnost i otežana naplata potraživanja, povećana nezaposlenost, smanjenje kupovne moći stanovništva, sve to je negativno utjecalo na poslovanje i bonitet kompanija u BiH. Uslijedio je drastičan pad njihove sposobnosti da izmiruju svoje kreditne obveze, što potvrđuje udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima bh. bankarskog sektora - s nekih 3% u 2008. godini je rastao na oko 6% u 2009., a u prvom kvartalu ove godine je dosegnuo rekordnih 7,1%, što po automatizmu znači značajno povećanje troškova rezerviranja za kreditne gubitke u bankama. Logično, povećala se i potreba za reprogramima kredita, posebno u segmentu pravnih subjekata i mi smo ih radili u svim onim slučajevima gdje smo zajedno s klijentom ustanovili da je to najbolje rješenje. Naš slogan je “Uvijek bliže Vama” i u skladu s tim Banka je kroz razne oblike restrukturiranja, reprograma, pa čak tamo gdje je bilo nužno i dodatnim plasmanima, pokušavala izaći u susret klijentu i naći rješenje problema.
Je li realno očekivati nove promjene kamatnih stopa u BiH?
Ako uzmete da je za banke pribavljanje izvora sredstava izvana otežano, da su troškovi rezerviranja sektora za kreditne rizike u 2009. porasli za oko 22 %, i da povećanje tržišnih rizika generalno otežava plasiranje kredita, pad kamata aktivnih kamata nije logičan slijed. Ovaj pad je izazvan drugim pritiscima, a ne zakonitostima tržišta i opasan je jer ugrožava profitabilnost banaka koja je bitna za cjelokupno gospodarstvo zemlje. Značajan pad profitabilnosti bankarskog sektora u prošloj godini to potvrđuje. Na kraju, prosječna kamata u BiH je neznatno viša od prosjeka u eurozoni, a znatno niža nego u zemljama u regiji, koje imaju usporedive ekonomske uvjete, tako da su drastične promjene nerealne.
