Bosna i Hercegovina još nije država u kojoj se u potpunosti poštuju ljudska prava. Primjera za to je bezbroj, a na neka od njih u razgovoru za Večernji list upozorava i predsjedateljica Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH Nives Jukić.

Kakva je danas situacija s poštivanjem ljudskih prava u BiH i na što se najviše odnose žalbe građana?

Upravo je u završnoj fazi izrada godišnjeg izvješća Institucije ombudsmana BiH za 2010. godinu. Dužni smo to izvješće dostaviti Predsjedništvu BiH, te Zastupničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i entitetskim parlamentima. Ovo izvješće je i najbolji pokazatelj stanja ljudskih prava u BiH. Naši statistički pokazatelji govore da evidentno postoji porast broja predmeta građana koji se obraćaju ovoj instituciji. Tako smo u prošloj godini imali 3298 predmeta. No, uzimajući u obzir i predmete iz 2009. godine, ukupno imamo u radu više od 5000 predmeta.

Siromaštvo

Na što se odnosi najveći broj žalbi koje zaprime ombudsmani?

Najviše žalbi je zaprimljeno u Odjelu za praćenje političkih i građanskih prava, a odmah nakon toga slijedi Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava.

Dakle, segment socijalne zaštite je vrlo zastupljen kada su u pitanju žalbe građana. Tu bilježimo porast broja predmeta. Najveći problem naših građana je nezaposlenost i vrlo često se obraćaju jer nemaju minimum sredstava za život.

Možete li navesti primjere slučajeva koji se najčešće ponavljaju?

Prošle godine imali smo potrebu prioritetno reagirati kada su u pitanju ranjive kategorije građana, kao što su djeca s posebnim potrebama. O tome smo uradili i posebno izvješće, kao i pravima na mirovinu, pravima starijih osoba i pravima invalida. S obzirom da smo zaprimili najviše tih žalbi, ocijenili smo potrebnim uraditi cjelovitu analizu stanja ovih kategorija građana, koji su to problemi s kojima se susreću i što je potrebno poduzeti kako bi se zaštitila njihova prava. Sada pratimo realizaciju preporuka iz dostavljenih izvješća.

Koliko institucije vlasti uvažavaju vaše preporuke i izvješća koja radite?

Svakako da ćemo tražiti poštivanje preporuke Institucije ombudsmana. Naravno da nismo u potpunosti zadovoljni, ali vjerujem da će sve naše preporuke biti ispoštovane. U protivnom, imat ćemo još više predmeta protiv države pred Europskim sudom za ljudska prava.

Tu nema prostora za bilo kakvo ignoriranje ili zaobilaženje naših preporuka. One se moraju ispoštovati. Institucija ombudsmana BiH je prošle godine organizirala i regionalnu konferenciju ombudsmana, gdje se razgovaralo o zabrani diskriminacije. Zakon o zabrani diskriminacije je novina u cijeloj regiji i najviše radimo na promociji ovog zakona, jer građani nisu dovoljno upoznati o tome.

Znači li to da se vrlo malo žalbi odnosi na diskriminaciju građana?

Kada je u pitanju diskriminacija, uvijek smo imali takve žalbe. Naš odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije smo uspostavili i prije donošenja ovog zakona, jer smo imali slučajeve koji se odnose na diskriminaciju. U protekloj godini ovaj odjel je imao ukupno više od 150 predmeta. Vrlo je važno istaknuti da imamo porast predmeta koji se odnose na mobbing. Građani se sve više obraćaju nama, jer smatraju da su izloženi mobbingu. Mislim da ima jako puno građana koji su izloženi mobbingu ili su po drugoj osnovi diskrimirani, a koji se nama uopće ne obraćaju, niti traže sudsku zaštitu, i to prvenstveno zbog straha da bi u tom slučaju mogli ostati bez posla.

Koliko nepostojanje striktne obveze da se poštuju preporuke ombudsmana utječe na vašu efikasnost?

Bilježimo porast preporuka koje su ispoštovane i očekujem da će takav trend biti nastavljen i u budućnosti. Moramo puno raditi i na kulturi ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali naravno da u državi s ovolikim brojem nezaposlenih, gdje ljudi traže zaštitu temeljnih sloboda, imamo problem kršenja ovih prava.

Ipak, veće poštivanje vaših preporuka bi sigurno dovelo do smanjenja broja predmeta koje građani BiH pokreću protiv države pred Europskim sudom za ljudska prava?!

Svakako. Naše preporuke se moraju poštivati i država mora zaštititi prava svojih građana. Sve veći broj predmeta u Strasbourgu govori da situacija nije dobra i država BiH mora biti svjesna da njezin put prema Europskoj uniji znači upravo poštivanje ljudskih prava i sloboda. Naši zakoni su u najvećoj mjeri usklađeni s europskim standardima, ali imamo problem njihove neprovedbe.

Govor mržnje

BiH je specifična zemlja zbog svoje višenacionalne i višereligijske strukture. Imate li žalbi koje se odnose na diskriminaciju po ovoj osnovi?

Kada je riječ o diskriminaciji, ovdje bih istaknula posljednje izvješće Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije, gdje se kao pitanja koja izazivaju zabrinutost u BiH izdvajaju diskriminacija po osnovi nacionalne i vjerske diskriminacije. Oni pozivaju državu BiH da radi na promociji međukulturnog dijaloga, tolerancije i razumijevanja. Osobno sam zabrinuta da danas u ovakvoj mjeri, umjesto kulture dijaloga, tolerancije, imamo tako prisutan govor mržnje i netolerancije na ovim prostorima.

Vi mnogo radite na terenu. Kakva su Vaša iskustva kada je u pitanju povjerenje građana u Instituciju ombudsmana i zaštitu njihovih prava?

To prije svega treba pitati građane. Mi smo doista mnogo prisutni na terenu. Obilazili smo zavode, ustanove, centre, škole i tu smo uvidjeli probleme s kojima se oni susreću.

U razgovoru i s osobljem i s korisnicima tih ustanova, mogu reći da postoji povjerenje u Instituciju ombudsmana.

Tijekom ovih posjeta iskoristili smo priliku da se sastanemo i s predstavnicima lokalnih zajednica na ovom području.

Koliko će pitanje poštivanja ljudskih prava utjecati na proces približavanja BiH Europskoj uniji?

Bosna i Hercegovina mora poštivati ljudska prava i temeljne slobode. BiH nema izbora i svi moramo raditi i pomoći da se poštuju ljudska prava i slobode. Postoje međunarodne konvencije i mi ih moramo provoditi i svoje zakone usklađivati s njima. Ne postoji apsolutno nikakva alternativa ovakvom ponašanju.

U kojim situacijama se građani trebaju obratiti ombudsmanima? Kada biste Vi sugerirali građanima da se obrate ovoj instituciji?

Nama se građani uvijek mogu obratiti i kada nisu dovoljno upoznati o ovlastima ove institucije. Mi radimo sukladno zakonu i našim pravilima, ali nemamo mandat mijenjati odluke javnih tijela vlasti niti poduzimati ulogu tijela vlasti koji odlučuju po žalbi. Dakle, mi ne možemo zamijeniti mjerodavno tijelo ili bilo koje drugo tijelo, ali smo dužni predložiti mjere ako utvrdimo kršenje ljudskih prava.

Naše odluke nemaju pravno obvezujući karakter. Osnovni način na koji mi djelujemo je naša otvorenost, pravna utemeljenost i informacije o povredi ljudskih prava.

Naše preporuke se moraju ispoštovati. Instituciji ombudsmana mogu se obratiti svi građani bez obzira na njihovu religijsku, etničku, spolnu ili bilo koju drugu pripadnost. Naše sjedište je u Banjoj Luci, a imamo i urede u Sarajevu, Mostaru, Livnu i Distriktu Brčko BiH, a građani se nama mogu obratiti i preko e-maila.

Koliko financijska ograničenja utječu na rad Institucije ombudsmana BiH?

Sve veći broj predmeta iziskuje i veći broj zaposlenih, a time i veća financijska sredstva. Naravno, to je značajan limitirajući čimbenik u radu naše institucije.

Položaj žene

Kakvo je Vaše mišljenje u vezi s položajem žene u bosanskohercegovačkom društvu?

Žene u Bosni i Hercegovini ni u jednom segmentu u društvu nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene. Međutim, smatram da kada je u pitanju položaj žena u Bosni i Hercegovini najveći problem je nasilje u obitelji. Velika većina žena koje su žrtve nasilja nemaju povjerenje u institucije, što zbog nemogućnosti ostvarivanja fizičke zaštite i nadzora od policije, što zbog nesenzibiliziranog pristupa socijalnih radnika, zatim sporosti procesuiranja i rješavanja slučajeva, kao i blagih kazni sudova.

Prioritetno treba djelovati u tom pravcu da prije svega postoji koordinacija zajedničkog rada svih tijela kada je u pitanju nasilje kako bi žena žrtva nasilja mogla imati cjelovitu zaštitu, odnosno povjerenje u institucije sustava koje joj tu zaštitu trebaju pružiti.

WhatsApp ima novu mogućnost, mnogi će biti oduševljeni