Dok se Hrvatska priprema za referendum o ulasku u EU, promjene u Uniji odvijaju se tolikom brzinom da već sada praktički zastarijeva ono što je dogovoreno i upisano u hrvatski pristupni ugovor, a tiče se novca iz kohezijskih fondova. Europska komisija predstavila je novi koncept kohezijske politike koji će vrijediti u sljedećoj financijskoj perspektivi, od 2014. do 2020., a među novostima predlaže se i smanjenje maksimalnog iznosa koji neka zemlja može godišnje uzimati iz fondova.
Prema novom prijedlogu, svaka zemlja članica od 2014. moći će iz kohezijskih fondova povlačiti maksimalno 2,5 posto svoga GNI-a (brutonacionalnog dohotka, što je bruto društveni prihod (BDP) uvećan za prihode iz inozemstva i umanjen za prihode koji se šalju u inozemstvo). U dogovorenim stajalištima i pristupnom ugovoru između EU i Hrvatske zapisano je da Hrvatska može godišnje iz kohezijskih fondova EU povlačiti maksimalno 3,53 posto svoga BDP-a. Usvoji li se ovaj novi prijedlog Europske komisije, to znači da će i za Hrvatsku od 2014. godine vrijediti “plafon” od 2,5 posto. To je razlika od oko 502 milijuna eura godišnje, ako se kao orijentir uzmu iznosi hrvatskog BDP-a i GNI-a za 2009., koji su dostupni na Eurostatu.
Diskriminirajuća mjera
Prijedlog Europske komisije predstavljen je u četvrtak, a već su se pobunili premijeri Mađarske i triju baltičkih zemalja, koji u pismu Komisiji upozoravaju da odredba od 2,5 posto dovodi u diskriminirajuću poziciju manje razvijene zemlje. Dosad je maksimalan iznos koji neka zemlja članica može povući iz kohezijskih fondova EU bio ograničen na 4 posto GNI-a. Pod kohezijskom politikom EU podrazumjeva se pet fondovaa: kohezijski fond iz kojeg se financiraju infrastrukturni projekti, Europski fond za regionalni razvoj, fond za ruralni razvoj, ribarski fond i Europski socijalni fond pomoću kojeg se povećava zaposlenost.
Svih pet fondova imaju za cilj smanjivanje razlika unutar EU. Mađarska, Litva, Letonija i Estonija sada traže istomišljenike koji će podržati njihovu inicijativu da se odustane od odredbe o 2,5 posto. Litva je, primjerice, u 2009. iz svih EU fondova povukla rekordnih 5,7 posto vrijednosti svoga GNI-a. Procijeni li da joj ta nova odredba neće ići na ruku kad postane nova članica, i Hrvatska već sada može pokušati nešto učiniti. Hrvatska je u specifičnoj poziciji da ulazi u EU na kraju jedne financijske perspektive, a pravila nove financijske perspektive upravo se sada određuju, i to u kontekstu velike krize eurozone. Europska komisija predlaže i da se novac iz EU fondova oduzme onim zemljama čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a, a proračunski deficit im je veći od 3 posto.
Opasno na rubu
Prema podacima Vlade, hrvatski javni dug je oko 50 posto BDP-a (iako izračun Hrvatske udruge banaka tvrdi da je on na 58,7 posto BDP-a), a proračunski deficit lani je bio 4,7 posto. Komisija je zbog tog prijedloga također izložena oštrim kritikama s različitih strana. “Sadašnja kriza ima razoran efekt na naše regije i gradove, a EU fondovi imaju ključnu ulogu u ekonomskom oporavku. Zbog toga ne možemo prihvatiti prijedlog o suspenziji financiranja iz fondova za zemlje koje krše pravila EU o deficitu i javnom dugu. To će samo pogoršati situaciju”, rekla je Mercedes Bresso, predsjednica Odbora regija, tijela koje savjetuje Komisiju o regionalnoj politici, ali očito se njihovi savjeti ne čuju baš najbolje.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
Nesvida mi se ova zastava sa ovim \"plamenima\" nad kockama podsjeca me na one zloglasne plamicke iz grba SRJ pa mi se malo okrece u stomaku UFF.