Od bolesti raka koji je u Federacije BiH u stalnom porastu već osam godina, najmanje obolijevaju stanovnici Hercegovine, a najviše Bosne i Posavine. Sarajevska, Posavska, Srednjobosanska i Zeničko-dobojska županija, prema istraživanjima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, označene su kao žarišta na kojima su stope obolijevanja od različitih vrsta raka najveće.
Oboljenja u Hercegovini
Isto istraživanje pokazalo je da je pojava raka najmanja kod stanovnika Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke, Unsko-sanske, Tuzlanske i Hercegovačko-neretvanske županije. Rak se najviše pojavljuje na plućima, prostati, rektumu, želudcu... Ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (bez raka kože) 2010. godine iznosio je 5014 (53 posto muškaraca i 47 posto žena), a prosječna dob oboljelih je 62 godine. Najčešća lokalizacija raka u muškaraca je rak pluća (27 posto), a u žena rak dojke (24,8 posto). U Zavodu za javno zdravstvo tvrde da opća ekonomska kriza utječe na pogoršanje socioekonomskog stanja u FBiH, što predstavlja prijetnju za očuvanje i promicanje zdravstvenog stanja stanovništva, a izravno utječe i na održivost zdravstvenoga sustava i organizaciju zdravstvene zaštite. Takvo nepovoljno ozračje izravno utječe na kontinuirani pad stope nataliteta (stopa rađanja) i kontinuirani porast stope mortaliteta-umiranja. Stanovništvo FBiH ima veliki broj starog stanovništva na što otpada 14 posto populacije starije od 65 godina. Prirodni priraštaj bilježi trend opadanja i s vrijednošću od 0,5 posto u 2011. godini ima izrazito nepovoljnu vrijednost, a prema preliminarnim podacima u četiri županije (Posavskoj, Bosansko-podrinjskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegobosanskoj županiji) ima negativnu vrijednost. Najčešći uzroci umiranja stanovništva Federacije BiH su, kao i ranije, oboljenja cirkulacijskog sustava (52,4 posto), rak sa 20,9 posto, i endokrina i metabolička oboljenja s poremećajima u prehrani (6,1 posto). Iako BiH raspolaže značajnim vodnim resursima, kvaliteta vode za piće nije zadovoljavajuća u pojedinim dijelovima Federacije BiH. Na području Unsko-sanske, Hercegovačko-neretvanske, Zeničko-dobojske, Bosanskopodrinjske, Tuzlanske, Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske, i Posavske županije, higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sustav javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu u potpunosti zadovoljavajući. Većina izvorišta središnjih vodovoda ima reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite. Za razliku od njih, u većini lokalnih objekata vodoopskrbe kloriranje se vrši ručno, ili se uopće ne obavlja, dok zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definirane, ili postoji samo prva zona zaštite. Zbog nedostatka suvremene opreme u nekim županijama nije moguće određivati parametre, kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja i neki teški metali, a i nedostatan je broj ispitivanih uzoraka vode. Prema rezultatima posljednjih istraživanja, u Federaciji BiH je 73,2 posto kućanstava priključeno na središnji sustav vodoopskrbe (vodovodi), gdje se voda, uglavnom, kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost. FBiH još nema dovoljan broj liječnika, na 100.000 stanovnika u Federaciji BiH je u 2011. godini bilo 190 doktora medicine, 25 doktora stomatologije, 13 magistara farmacije i 548 zdravstvenih tehničara. Federacija BiH ima manje liječnika na sto tisuća stanovnika od prosjeka zemalja središnje i istočne Europe, a da se ne spominje odnos naspram zemalja članica EU-a.
Manjak liječnika u FBiH
Kao usporedbu navodimo da je europski prosjek od 331 liječnika na 100.000 stanovnika i 704 medicinske sestre na 100.000 stanovnika. Najveći broj specijalista ima Sarajevska i i Tuzlanska županija, a najmanje Posavska i Hercegbosanska županija, koja spomenimo ima i najmanji broj stanovnika oboljelih od raka. Pretilost je u porastu u cijeloj europskoj regiji, a u FBiH nije moguće pratiti trend, jer je stanje uhranjenosti odraslih procjenjivano samo jednom, u 2002. godini. Ti podaci su pokazali da je 41 posto populacije odraslih prekomjerno teško, a 21,5 posto ih je pretilo. Postotak pretilih je veći kod žena, dok je kod muškaraca veći postotak onih s prekomjernom težinom. I pored značajnog broja educiranih liječnika i medicinskih sestara, te unaprijeđene infrastrukture, uz evidentan problem nedostajućeg kadra i stalne fluktuacije zaposlenih, implementacija obiteljske medicine još uvijek nije zadovoljavajuća. “Na kvalitetu zdravstvenog sustava utječe spora administracija, komplicirani politički sustav. Spor postupak preustroja službi unutar domova zdravlja, nestimulativnih mehanizama plaćanja, odsustva menadžerskih vještina i neprimjerene legislative, koja ne prati reformske promjene, negativno utječu na funkcioniranje zdravstvenih službi”, stoji u posljednjoj analizi Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Razlike su u pokrivenosti stanovništva timovima primarne zdravstvene zaštite po županijama tako da najveći broj doktora medicine ima Sarajevska županija 83 na 100.000 stanovnika i Tuzlanska 72 liječnika na 100.000 stanovnika, dok je najmanji broj u Unsko-sanskoj i Posavskoj županiji gdje 33 liječnika dolazi na 100.000. stanovnika.
