Sigurnosna situacija u BiH, terorizam, organizirani kriminal, opasnost od vehabija... a posebice suradnja s policijskim agencijama i policijama bile su neke od tema razgovora s ministrom unutarnjih poslova Republike Srpske, Stanislavom Čađom. Ministar govori kako je i na koji način suradnja između institucija koje se bave suzbijanjem terorizma u BiH teška, o razmjeni informacija i problemima koji postoje.
Informacija MUP-a RS-a u kojoj se spominje da su potencijalno opasne vehabije locirane u 14 općina u RS-u izazvala je žestoke reakcije bošnjačkih povratnika i političara u Sarajevu. Koliki je broj vehabija u RS-u i temeljem čega se tvrdi da su oni prijetnja sigurnosti?
Informacija o kojoj govorite je odgovor na jedno zastupničko pitanje i ne sadrži sve potrebne kvalifikacije. Reakcija koja je uslijedila najbolje govori o onima koji su reagirali i načinu razumijevanja ovoga pitanja. To i jeste ono što svakoga u ovoj zemlji treba zabrinuti, jer nedvosmisleno otvara prostor da se iz bilo koje vrste ekstremizma proizvedu i oni koji su spremni poseći i za terorizmom.
Povratničke udruge Bošnjaka tvrde da je ova informacija dovela do zastrašivanja Bošnjaka u RS-u i rasta međunacionalnih napetosti. Kako Vi to komentirate?
To je gruba manipulacija i zlouporaba ljudi ili građana, a posebno usmjerena ka bošnjacima koji su ravnopravni građani bilo kojeg prostora u ovoj zemlji. Nisam primijetio da je, osim u medijima, proizvedena napetost ili osjećaj ugroženosti bilo koje vrste. Očigledno da je to bila namjera ne informacije nego onih koji su je pokušavali tumačiti i davati joj značenja koja ne postoje.
Kako surađuju entitetske policije na suzbijanju terorizma, ali i drugih kaznenih djela. Imate li problema?
To jeste jedno od ključnih pitanja. Ta saradnja nije dobra, a iz prethodno rečenog dosta toga se može i razumjeti. MUP RS-a je spreman da i ovom pitanju pristupa profesionalno i odgovorno i da na tim osnovama surađuje sa svim subjektima i u zemlji i u inozemstvu. Mi se pitamo zašto neke od agencija koje se bave ovim pitanjima i imaju zakonsku i druge osnove ne surađuju sa drugim strukturama. I da budem savršeno jasan - govorim o OSA-i i SIPA-i. Nivo i količina informacija koju je MUP RS-a od njih dobio tijekom godine, a tiče se ove problematike je gotovo nula. Zato je i moguće da se dešavaju i teroristički akti i da epilozi istraga po tim pitanjima budu veoma ograničeni. Dugoročno to je katastrofalan pristup i proizvest će teško sagledive posledice. Ključna odgovornost je na ljudima koji danas vode institucije jer razvoj ovog problema ovisi o načinu na koji mi danas postupamo.
Treba li na razini BiH donijeti nove propise kojima bi se poboljšala borba protiv terorizma? Direktor Uprave policije FBiH tvrdi da je “slučaj Jašarević”pokazao da postoji puno nedorečenosti kada su u pitanju nadležnosti pojedinih policijskih agencija?
Uopće se ne slažem sa tom tezom. Postoji potpuno razumljiv i funkcionalan zakonodavni okvir u ovoj zemlji koji sigurnosnim strukturama daje prostor da efikasno i profesionalno djeluju.
Suštinsko pitanje je postoji li politička i svaka druga volja da se to učini. Sve dok teroriste promatramo kao naše i njihove, kao manje ili više opasne imat ćemo sve veće i veće probleme. Teroristi su teroristi i točka. Oni su jednaka opasnost za sve i odlučnost u primjeni i postupanju prema njima su tako definiranim stavom je uvjet za smanjenje nivoa terorističke prijetnje.
Je li reforma policije “završena priča”. U Federaciji BiH se često može čuti kako je taj proces zapravo tek započeo?
Odgovor je sasvim jasan: kada je policija Republike Srpske u pitanju odgovor je DA. Kako će se neke druge strukture organizirati da dostignu naš nivo efikasnosti, to je njihova stvar, ali na račun ustavnih nadležnosti koje ima policija RS-a, to neće biti moguće.
Mi imamo namjeru unaprijediti i vlastitu strukturu, surađivati u tom smislu sa svima onima koji žele poboljšati sigurnosni ambijent u ovoj zemlji, ali uvijek vodeći računa da ne ugrozimo već ostvarenu razinu sigurnosti. Za eksperimente tipa “reforme policije” kroz koje smo prošli, mi nemamo vremena niti to ima smisla. Građani od nas očekuju efikasnost, sigurnost, a ne eksperimente, posebno ne one koji mogu imati destruktivne posljedice po institucije i sigurnost građana.
Ima mnogo primjedbi na račun nacionalne strukture u policiji RS-a. Poduzimate li i što kako bi se povećao broj Hrvata i Bošnjaka u entitetskoj policiji?
Već mi je postao napor svih ovih godina ponavljati što smo sve učinili, ali reći ću samo kratko: da su svi oni koji su upisani i završili policijsku akademiju u Banjaluci ostali na radnim mjestima u policiji RS-a na koja su raspoređeni, ovo pitanje danas ne bi postavljali.
Zašto su odlazili - pa ne zato što ih je netko maltretirao ili tjerao, naravno. Odlazili su zbog većih primanja u druge agencije, uglavnom, ali i zbog niza drugih manjih razloga kao što su obiteljski ili slični razlozi.
Boravili ste nedavno u Americi, kakva je suradnja sa njihovim policijskim agencijama, prenosite li neka iskustva i na policiju u RS-u?
Policija RS-a želi surađivati sa svim sigurnosnim agencijama, ma gdje se one nalazile, ako ta suradnja može poboljšati sigurnosni ambijent ne samo u RS-u već i na drugim prostorima. Nama je savršeno jasno da je povezanost i karakter djelovanja kriminala davno izišla iz bilo kakvih administrativnih granica.
To je posebno izraženo i vidljivo u oblasti cyber kriminala. Policija RS-a je tu učinila veliki napredak i danas u toj oblasti možemo raditi rame uz rame sa najboljima kao što smo činili na primjer i sa FBI-om, ali i drugima.
Nakon izjave direktora OSA-e kako je organizirani kriminal ušao u sve pore društva, rekli ste kako u RS-u nema organiziranog kriminala? Kakva su Vaša saznanja?
Direktor OSA-e je dužan obrazložiti svoju izjavu, a posebno da sigurnosnim agencijama stavi na raspolaganje informacije sa kojima raspolaže. Sve ostalo može doprinijeti raznim vrstama manipulacija i nije nikakav doprinos u borbi protiv organiziranog kriminala već naprotiv.
Kada sam ja govorio o tom pitanju sa aspekta svoje nadležnosti precizno sam rekao da u RS-u ne evidentiramo postojanje organiziranih kriminalnih grupa ozbiljnih razmjera, dakle onih koje imaju uporišta u institucijama ili imaju dimenzije koje su nekada imale.
A da organiziranog kriminala ima, nažalost ima, kao što ga ima svugdje u svijetu, kod nas u RS-u čak i manje, i da ćemo se u budućnosti sretati sa tim problemom –hoćemo. Ali sam siguran da ćemo se uspješno nositi sa time o čemu svjedoče brojne akcije koje je policija Republike Srpske provela.
