Iako se na temelju podataka o zaduženosti može konstatirati kako Bosna i Hercegovina spada u skupinu umjereno zaduženih zemalja, nagli rast vanjskog duga koji je tijekom protekle godine uvećan za 18,5 posto ili za 1.005,542.537 maraka u odnosu na prethodnu godinu, upućuje na zaključak da bi se prigodom svakog sljedećeg zaduženja trebalo dobro razmisliti.
Prekomjerni rast
Kriza, nedostatak novca za saniranje rupa u proračunu te nerealna obećanja doveli su do situacije u kojoj je vanjski dug u 2009. naglo i prekomjerno porastao, a vrlo je izvjesno da će u ovoj godini rasti. Konstantno zaduživanje BiH u protekloj i ovoj godini dovelo je do alarmantnog povećanja vanjskog duga za više od milijardu maraka te on sada iznosi čak 5,2 milijarde maraka. Uzrok ovakvog stanja leži u činjenici da je BiH potpisala stand-by aranžman s MMF-om, čija je prva tranša u iznosu od 384 milijuna dolara već uračunata u vanjski dug, kao i aktiviranje duga prema Londonskom klubu kreditora u iznosu od 436 milijuna. Prema ranijim zaduživanjima, postotak povećanja u odnosu na prethodnu godinu uglavnom je bio jednoznamenkast. Međutim, ovim tempom zaduživanja, što je prema sadašnjem stanju očekivati, već 2013. godine vanjski dug bi se udvostručio i prešao bi čarobnu granicu od 10 milijardi KM, a već 2017. godine vanjski dug bi se učetverostručio i iznosio bi 20,22 milijardi eura. Upućeni u financije znaju kako to dalje ide geometrijskom progresijom.
Problem i unutarnji dug
I unutarnji dug, koji je na kraju 2009. godine iznosio nešto više od 3 milijarde, od kojeg je veći dio po osnovi stare devizne štednje, mogao bi čak rasti i brže. Tako bi Bosna i Hercegovina po zaduženosti mogla, umjesto umjereno zadužene, ubrzo postati visoko zadužena zemlja.
Promatrajući stanje zaduživanja tijekom protekle tri godine, upravo upućuju na takvo stanje. U tom razdoblju najviše je porasla zaduženost stanovnika Makedonije, za 62%, Crne Gore 56% te BiH 40%, dok je najmanji rast zaduženosti u tom razdoblju zabilježen kod Slovenaca, svega 9 posto. I ekonomski analitičari već duže upozoravaju da negativan trend zaduživanja može odvesti BiH u još veći ponor, tim više jer je ova godina izborna.
