Bazga spada u najstarije i najpoznatije ljekovito bilje, što potvrđuju nalazi iskopavanja naseobina iz kamenog i brončanog doba u sjevernoj Italiji i Švicarskoj, u kojima su pronađeni plodovi i grančice bazge. Ono što se prema narodnim predajama i danas njeguje u nekih naroda jest skidanje šešira uz naklon kad se prolazi kraj grma bazge, a kod nekih naroda postoji vjerovanje da u grmu bazge obitavaju kućna božanstva koja štite kuću i obitelj. Izvorno latinsko ime potječe od riječi sambuco, što je naziv glazbala koje se izrađivalo od bazgovine. Antivirusno i antibakterijsko djelovanje bazge koristi se u liječenju respiratornih organa i dišnih putova, bubrega i mokraćnih organa, limfnog sustava te bolesti kože. Antivirusno djelovanje bazge otkriće je izraelske virologinje dr. ph. Madeleine Mumcuouglu koja je 1995. otkrila da ekstrakt bazge (sambungrin – hemagglutinin) djeluje na virus uzročnika prehlade (Myxoviruses influenzae). Povijesno bazga je stoljećima u pučkoj medicini služila kao čistač probavnog trakta.
Preuzeto sa www.vecernji.hr