U Širokom Brijegu je predstavljena predinvesticijska studija plinofikacije HNŽ-a, ZHŽ-a i HBŽ-a, na kojoj su sudjelovali premijeri županija, ministri, kao i načelnici općina te predstavnici proizvodnih poduzeća.
Hećo zakasnio
Iako je sastanak trebao započeti u 11 sati, zbog prosvjeda u Jablanici i blokade prometnice nisu u mogućnosti bili stići federalni ministar Vahid Hećo, zajedno sa suradnicima, i glavni predstavljač, direktor BH gasa Sarajevo Almir Bečarević, prezentacija je odgođena do 13 sati. Bečarević je iznio kratak presjek razvoja plinskog tržišta do 2017., a sve na bazi urađenih investicijskih studija u protekle tri godine, potrošnje energije u pojedinim sektorima te je obrazložio dvije varijante, odnosno planiranu izgradnju pravaca opskrbe, uključujući i planirano povezivanje s hrvatskom transportnom plinskom mrežom na jugu BiH. - Prva varijanta uključivala bi povezivanje na hrvatski transportni sustav u Pločama, a išao bi trasom od granice s RH te bi prolazio kroz Čapljinu, Mostar, Konjic i Visoko te bi se na kraju povezao na postojeći plinovod Zvornik - Sarajevo - Zenica, kazao je Bečarević dodavši da bi ukupna dužina plinovoda iznosila 367,7 kilometara, a ukupna vrijednost investicije bi bila 160,9 milijuna eura, odnosno 166,3 milijuna kada se priključi vrijednost opskrbnih stanica. Druga, malo jeftinija varijanta je priključenje na Imotski, a kretala bi se od granice RH preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika te bi se povezala na planirani transportni plinovod Zenica - Travnik. Ukupna duljina plinovoda iznosila bi 332,4 kilometra, a vrijednost investicije bila bi 125,46 milijuna eura, odnosno 131,46 milijuna kada se ubroje i dvije opskrbne stanice.
Rok do 2012.
- Prednost druge varijante je što bi povezivanje dva sustava bilo nešto brže s obzirom da nije upitno da bi se povezalo do 2012., dok je varijanta prema Pločama koja bi trebala započeti 2014. upitna zbog njihove prezaduženosti, kazao je Bečarević. Na kraju je istaknuo važnost ovog plinskog povezivanja, kao i ostalih koji su u planu do 2017. jer bi time BiH bila obuhvaćena južnoeuropskim plinskim prstenom, rađenim po posljednjoj studiji europske investicijske banke. BiH bi tako bila i transportna zemlja. Hećo je istaknuo kako su studije isplative jedino ako su racionalno rađene, ali da treba hrabro krenuti u ove projekte. Naglasio je da, nažalost, FBiH još nema zakon o plinu, dok je Republika Srpska to donekle uradila. - U sljedećem razdoblju imamo obvezu formirati regulatornu komisiju za plin kako ne bi dolazilo do problema, kazao je ministar Hećo.
