“Svatko tko pogleda poljoprivrednike u oči, sigurno osjeti dozu nelagode zbog njihove ugrožene egzistencije”, pocrtao je Toni Kraljević predsjednik Općinskog vijeća Ljubuški, pozdravljajući okupljene na manifestaciji “Dani otvorenih polja mladih krumpira 2013” koja je ove godine održana u Veljacima kod Ljubuškog.

Sve lošiji život

Istog raspoloženja bio je i Ivan Mišetić predsjednik Mjesne zajednice Veljaci koji je naglasio kako su Ljubušaci jako vrijedni ljudi, koji su puno radili i lijepo živjeli. “Danas ti ljudi puno rade, a sve lošije žive”, naglasio je Mišetić te navodeći podatak da 60 posto stanovništva općine Ljubuški još uvijek živi od poljoprivrede, apelirao kako “moramo unijeti malo svjetla u ovo poljoprivredno sivilo”. Riječi podrške organizatorima ove manifestacije uputili su Ante Mišetić, predsjednik Skupštine ZHŽ-a, koja je bila generalni pokrovitelj, kao i Radoslav Luburić, ministar financija u Vladi ZHŽ-a. Četvrti po redu “Dani otvorenih polja mladog krumpira”, održani su pod sloganom “Zaštita zemljopisnog podrijetla Ljubuškog ranog krumpira – brand”. Govoreći o tom Dubravko Vukojević predsjednik Udruge poljodjelaca, domaćina i organizatora, uz ostalo, je naglasio: “Kvaliteta našeg mladog krumpira nikad nije bila upitna, a s cijenom na tržištu rijetko smo bili zadovoljni, većinom je bila na granici isplativosti. Ovaj projekt “Ljubuški rani krumpir – brend”, doprinijeti će promociji ovog proizvoda prepoznatljive kvalitete, a vrlo brzo očekujemo i financijske efekte za proizvođače”.

Izvoz u EU

Da je posao zaštite zemljopisnog podrijetla ljubuškog mladog krumpira, poodmakao potvrdio je i Miroslav Marić iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH naglašavajući da je glavni posao u smislu izrade projekata i podnošenja zahtjeva, već okončan. Sada predstoji tromjesečno razdoblje za eventualne prigovore, nakon čega slijedi završna faza projekta. Seid Uzunović iz Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH, govoreći o onom što okupljene poljoprivrednike najviše zanima, a to je izvoz u Europsku uniju, naglasio je kako je “Uprava zadnjih godina poduzela sve aktivnosti za provedbu programa monitoringa koji se provodi u kontinuitetu od tri godine”. “Ovo je treća godina monitoringa za koji smo donijeli i sve podzakonske akte potrebne da se taj projekt provede kvalitetno”, kazao je Uzunović, te naglasio da je na dobiveni upitnik Europske komisije odgovoreno, a u veljači ove godine je “upućen dopis kojim je zatražen izvoz krumpira”.

Dakle, BiH je već uputila zahtjev za izvoz krumpira u zemlje EU, ali će na dozvolu morati sačekati završetak trogodišnjeg monitoringa. Problem za hercegovačke povrtlare i sve druge proizvođače krumpira će nastupiti poslije 1.srpnja i ulaska Hrvatske u EU, kada se gubi to značajno tržište. Međutim, sudeći po riječima Marija Grbavca direktora tvrtke Dalmi d. o. o. iz Klobuka kod Ljubuškog, do tada bi se glavnina ovogodišnjeg uroda mladog krumpira mogla plasirati u Hrvatsku. “Otkup i izvoz počet ćemo 25. svibnja, a trajat će do 28. lipnja. Spremni smo dnevno preuzeti od 150 do 250 tona”, kazao je direktor Grbavac čija je tvrtka zadnjih godina bila najveći izvoznik.

Skup krumpir

Manifestaciji “Dani otvorenih polja mladih krumpira”, prisustvovali su i predstavnici nekih trgovačkih lanaca, kao i drugih otkupljivača, predstavnici proizvođača ambalaže, a izložen je bio i prvi mladi krumpir po čijem izgledu se stekao dojam da će godina biti rodnija nego prošla. Međutim, proizvođači poput Mladena Čuljka iz Vojnića, su nakratko prisustvovali manifestaciji, a onda se posvetili vađenju mladih krumpira kako bi oslobodili zemlju za druge kulture. Inače, trenutačna cijena mladih krumpira na Veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine je 1,8 do 2,2 KM, dok je stari krumpir 1 do 1,2 KM za kilogram.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?