Višemjesečni problemi oko uspostave zakonodavne vlasti na državnoj razini, ali i maratonska parlamentarna procedura u Bosni i Hercegovini glavni su razlozi što pojedini zakonski prijedlozi čekaju na usvajanje i pune dvije godine. Među četrdesetak zakonskih prijedloga koji se trenutačno nalaze u parlamentarnoj proceduri na državnoj razini više od polovine starije je od godinu dana. Toliko je, naime, prošlo vremena otkako su ovi zakoni upućeni Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje.
Važni dokumenti
Na popisu predloženih, a neusvojenih zakona su i neki vrlo važni dokumenti za ovu zemlju. Uz famozni zakon o popisu stanovništva, tu su i prijedlozi zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prometu, o parlamentarnom nadzoru u oblasti obrane, sigurnosti i obavještajno-sigurnosnih poslova, o primjerni rezultata DNK analize u sudskim postupcima, o sprječavanju dopinga u sportu, o putnim ispravama, te mnoštvo izmjena postojećih zakona. Zanimljivo je da je većina spomenutih zakonskih prijedloga upućena iz Vijeća ministara, čime se samo potvrđuje više puta ponovljena ocjena da izvršna vlast tijekom četverogodišnjeg mandata nije imala odgovorajuću potporu zakonodavne vlasti, odnosno parlamentarne većine. Imajući to u vidu, bit će još manje iznenađenje ako novi saziv Parlamenta definitivno odbaci većinu ovih zakonskih prijedloga. Tako će sav trud i novac uložen u izradu ovih dokumenata, biti uzaludno potrošeni. Naravno, nije to prvi put, jer su i ranije sazivi državnog parlamenta mnogo toga započeli, a malo toga završili u svojim četverogodišnjim mandatima.
Procedura usvajanja
Sama procedura usvajanja zakona također je prilično komplicirana i djelomično odgovora što se zakoni godinama povlače po birokratskim labirintima. Čak šest proceduralnih koraka mora proći svaki zakonski prijedlog prije konačnog usvajanja.
Osporavanje na bilo kojoj od ovih razina dodatno komplicira i produžava krajnju odluku o tome hoće li zakon biti usvojen ili odbačen.
