Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, govori u razgovoru za Večernji list zbog čega je kasno za kvalitetnu pripremu popisa stanovništva u BiH, o problemima oko izrade kartografske podloge, probnom popisu, te o ostalim aktivnostima Agencije na čijem se čelu nalazi. Podsjećanja radi, Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godine podržan je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali je „zaustavljen“ u Domu naroda državnog Parlamenta BiH.
Može li se u ovom trenutku tvrditi da je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini definitivno nemoguće izvršiti u ovoj godini?
Najvjerojatnije to je točna konstatacija. Međutim, tu nije riječ o tome da mi ne želimo ili ne bismo htjeli izvršiti popis, jednostavno nemoguće je završiti sa svim aktivnostima vezanim uz taj proces, a to bi trebalo završiti do prosinca ove godine. Drugim riječima, tehnički je neizvedivo u ovom kratkom razdoblju provesti sve tendere, za što je potrebno nekih četiri do pet mjeseci. Također, za opremu koja ide kroz donaciju Europske komisije u vrijednosti od dva milijuna eura, u tijeku je tender, ali su sve aktivnosti pomaknute za dva mjeseca zbog toga što još uvijek nije usvojen zakon o popisu, a potrebnu opremu zasigurno ne bismo dobili u ovoj godini. Čak je upitno dobivanje spomenute opreme i u slučaju da se popis stanovništva obavi u travnju iduće godine. Dakle, definitivno se može potvrditi da zbog tehničkih problema i priprema koje nisu izvršene u oblasti kartografije u Federaciji BiH, popis stanovništva u ovoj godini je nemoguće izvršiti. Za izradu kartografske podloge također je potrebno raspisati tender, a za okončanje tog posla potrebno je nekih šest mjeseci.
Možete li objasniti što je kartografska podloga i zbog čega njezina izrada predstavlja toliki problem?
Izrada kartografske podloge nije u nadležnosti Agencije za statistiku BiH. Njezina izrada je u nadležnosti entiteta i trenutno ne raspolažemo potpunim informacija do koje se faze stiglo u tom poslu. Poznato mi je da Republika Srpska već duže radi na izradi kartografske podloge. Mi smo dio posla koji je bio u našoj nadležnosti završili za Distrikt Brčko, a što se tiče Federacije BiH, u tijeku je raspisivanje tendera za izradu kartografske podloge. Prema izvješću stručnjaka Eurostata koji je imao uvid u cijelu situaciju, za okončanje tog posla potrebno je šest do osam mjeseci. Dakle, ni taj posao do kraja ove godine nije moguće završiti u Federaciji ako se želi dobiti kvalitetna kartografska podloga koja zadovoljava visoke standarde - kvalitetnu digitaliziranu podlogu za popis. Postoji i rezervna varijanata prema kojoj bi se koristile mape popisa stanovništva iz 1991. godine. Iste bi se trebale ažurirati, a taj posao bi se mogao završiti u roku od tri do četiri mjeseca.
Prema nekim informacijama koje dolaze iz Republike Srpske, popis stanovništva u ovom entitetu bi se mogao izvršiti u prvoj polovni ove godine jer su poslovi na izradi kartografije skoro okončani. Koliko su točne te informacije?
Ne raspolažem takvim informacijama. Moguće da je riječ o medijskim spekulacijama. Ono čime raspolažem je dokument koji je poslao stručnjak iz Eurostata o procjeni situacije oko priprema popisa. Prema tom dokumentu, navodi se da i u Republici Srpskoj treba još šest mjeseci da se okonča posao vezan uz izradu kartografske podloge, premda su iz Geodetske uprave Republike Srpske rekli da taj rok mogu i skratiti. Metodološki dio koji smo zajednički radili s kolegama iz Republike Srpske završen je, ali i oni imaju proceduru vezanu uz raspisivanje tendera za što treba vremena. Također, koliko mi je poznato, ni oni nemaju potrebnu opremu za obradu podataka. Stoga držim da popis stanovništva u Republici Srpskoj nije moguće izvršiti u ovoj godini.
Kada je u pitanju probni popis stanovništva, o čemu se dosta govorilo, hoće li ga uopće biti?
Probnog popisa nema bez zakona. Bosna i Hercegovina je prihvatila međunarodni monitoring popisa i Europska komisija je odobrila sredstva za financiranje monitorniga. Kada govorimo o međunarodnom monitoringu, važno je naglasiti da on pokriva sve faze od pripreme popisa do završetka popisa i objavljivanja konačnih rezultata. Stajalište Eurostata i Europske komisije jest da popis treba biti pod međunarodnim monitoringom, što znači da oni inzistiraju da se probni popis može obaviti tek nakon što se usvoji zakon o popisu u BiH.
Ima li nedonošenje zakona o popisu određenu refleksiju i na proračunska sredstva potrebna za popis?
Kada su u pitanju sredstva, u proračunu Agencije za statistiku BiH za ovu godinu, a koliko znam i u entitetskim zavodima, nisu predviđena sredstva za pripremu i popis stanovništva. Drugim riječima, bez usvojenog zakona nema ni razgovora o proračunskim sredstvima za popis, jer zakon predviđa da bi se u roku od mjesec dana od njegova usvajanja ministri financija trebali dogovoriti o načinima financiranja popisa.
Kada već govorimo o popisu stanovništva u BiH, možete li dati procjenu koliko danas BiH ima stanovnika?
Prema službenoj procjeni Agencije, u BiH živi oko 3,800.000 stanovnika. Riječ je o prisutnom stanovništvu. No, neka anketna istraživanja koja smo dosad proveli pokazuju kako je taj broj manji i iznosi 3,500.000 stanovnika. Međutim, bez prvoga popisa stanovništva ne možemo doći do točnih podataka. Zbog toga nam je popis neophodan. Te procjene se temelje na podacima iz 1991. godine.
Upravo je zahtjev od nekih političkih subjekata za primjenom podataka o etničkoj strukturi stanovništva iz 1991. godine kamen spoticanja za neusvajanje zakona o popisu.
Koliko je taj zahtjev realan i kakav je njegov utjecaj na sam popis?
S aspekta struke, to za Agenciju nije uopće relevantno. Kod izrade prijedloga zakona, u čemu smo i mi sudjelovali, nismo ulazili u tu problematiku. To je čisto politička kategorija što znači da sve zavisi od dogovora političara. Nama je bitno da je prvi dio zakona koji pokriva struku gdje se točno utvrđuje tko i što se popisuje, da je isti usuglašen sa standardima Europske unije i preporukama UN-a.
Kad već govorimo o standardima Europske unije, zanimljivo je spomenuti da će Slovenija ove godine izvršiti popis samo pritiskom na gumb. Koliko je Bosna i Hercegovina udaljena od takvog načina popisa i možete li detaljnije objasniti na koji način se dolazi do te vrste popisivanja?
Slično pitanje su postavljali i u susjednoj Republici Hrvatskoj, zašto i oni ne mogu kao i Slovenija na tako jednostavan i jeftin način izvršiti popis stanovništva, bez angažiranja većeg broja popisivača. No, malo tko je sagledao sve činjenice vezane uz takav način popisa. Naime, Slovenija više od 20 godina razvija registre, što znači da oni već imaju registre stanovništva, kao i neke druge registre koji su neophodni za popis. Iz tog razloga Slovenija je u situaciji da može izvršiti popis stanovništva pritiskom na gumb. Što se pak tiče Bosne i Hercegovine, nama je prijeko potreban ovaj popis koji kasni, pa možda i idući koji bi se također trebao obaviti na klasičan način. U međuvremenu bi trebalo razvijati registar stanovništva i popis imovine. To je Slovenija odavno uradila, oni imaju popis imovine stanova, kuća i zbog toga mogu na takav način izvršiti popis stanovništva.
Kojim se istraživanjima bavila Vaša agencija u posljednje vrijeme?
Upravo smo ovih dana objavili statističku brošuru općih izbora u BiH koji su održani u listopadu prošle godine. Podaci su publicirani za sve razine vlasti u BiH, a u tablicama su dani podaci o broju izbornih jedinica, broju kandidacijskih lista, broju ovjerenih kandidata, broju registriranih glasača koji su glasovali, broju važećih glasačkih listića i odazivu birača. Posebno je dan i prikaz izabranih kandidata po kandidacijskim listama, spolu, etničkoj pripadnosti starosnoj dobi i dostignutoj razini obrazovanja. Ovom publikacijom željeli smo to na pregledan i popularan način približiti širem krugu korisnika. Također, sljedećih dana očekujemo posjet stručnjaka koje je angažirao Eurostat. Oni će izvršiti globalnu procjenu statističkog sustava BiH. Na osnovi toga će se ubuduće planirati pomoć od Eurostata.
