Predavanjem “Abonos-drvo koje piše povijest ” započet je ovogodišnji ciklus tribina u Napretkovom kulturnom centru, u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak - Zagreb. Bila je to još jedna prilika da se naglasi važnost šumskih resursa, kako u Hrvatskoj tako i u Bosanskoj Posavini, osobito na lokacijama šireg područja oraške Posavine. To područje jedinstveno je nalazište u Europi pa i u svijetu, tvrde američki stručnjaci, jer skriva u dubinama riječnih tokova i šljunčara neprocjenjivo blago za znanost - stari hrast abonos. - Drvo može zadiviti ljepotom, kvalitetom i starošću. Čudesna je snaga milenijski duge preobrazbe abonosa, fosilnog hrasta lužnjaka starog šest tisuća godina koji je kao živo stablo na obalama rijeke Save rastao još u kameno doba. Nepregledne šume bujale su uz rijeku, no ona je, mijenjajući tok, potkopavala okolno tlo pa su se moćni gorostasi bespomoćno rušili u njene vode, završavajući nadzemni život i započinjući novi u tamnim dubinama. I tada je na scenu, nakon šest tisuća godina, stupio čovjek, njegovim pronalaskom i vraćajući mu novi život…
Nalazište abonosa, svjetskih razmjera u bosanskoj Posavini kod Orašja, upravo govori o tome, kazao nam je dr. sc. Tomislav Dubravac pojašnjavajući značaj pronalaska. Dr. Dubravac je inače voditelj tribina Kluba znanstvenika, znanstveni savjetnik sa Hrvatskog šumarskog instituta. Uz dr. Dubravca u Zagrebu je o značaju šumskih resursa, važnosti šuma zbog očuvanja biološke raznolikosti, ali i bitnog gospodarskog potencijala kao obnovljivog prirodnog izvora, govorio i dr. sc. Željko Španjol, profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. - Šume i vode najvrednija su prirodna bogatstava koja svijet ima. Šuma je čovjeku bila sklonište, u šumi su rađene nastambe, u šumi se rađalo, hranilo, od šume se preživljavalo. Šume su važne za očuvanje biološke raznolikosti našega planeta, istaknuo je Dubravac tijekom tribine u Zagrebu.
Jako bitno je ovaj projekt oko abonosa još šire znanstveno objelodaniti, zaštititi ga, te \"iskoristiti\" u dobrobit ovoga područja. Bilo bi dobro, paralelno, pokušati ispitivati groblje mamutskih slonova u Savi, na području sela Vidovice. O ovoj lokaciji i nalazima kostijuiju pisano je u časopisu Priroda na poticaj arheologa dr. Marka Babića. Dio nalaza je već smješten u muzej franjevačkog samostana u Tolisi.