Voda i hrana koju konzumiraju građani Bosne i Hercegovine nije najbolje zdravstvene ispravnosti, iako se redovito provode mjere nadzora i kontrole. Potvrđuje to podatak da se u BiH godišnje registrira više tisuća oboljelih od crijevnih infekcija čiji su uzrok upravo voda i hrana koju ljudi konzumiraju.
U petogodišnjem razdoblju od 2006. do 2010. godine broj prijavljenih slučajeva crijevnih infekcija i različitih oblika dijareje, a koje se dovode u vezu s vodom i hranom, kretao se između 4853 i 9432. Od 2008.godine, kada je zabilježeno rekordnih 9432 oboljelih, njihov broj se iz godine u godinu smanjivao pa je u 2009. godini bilo 6911, a 2010. godine 4853 oboljelih od dijareje.
Stanje u BiH nije dramatično
U 2011. hrana je potvrđena kao uzrok oboljenja 1472 osobe od kojih su 224 osobe oboljele u epidemijama kojih je te godine bilo 16. Dvije godine ranije broj oboljelih iznosio je 1169, dok je u toj 2009. godini evidentirana 21 epidemija s 248 oboljelih. Iduće 2010. u BiH je u deset epidemija koje su izazvane hranom bilo 76 oboljelih, a ukupan broj oboljelih bio je 1293. Spona između vode i hrane, odnosno mikrobni agensi iz vode (virusi, bakterije, protozoe) mogu kontaminirati hranu. Zbog toga je, kako se navodi u izvješću o stanju okoliša u BiH, bilo slučajeva kada je svježe voće i povrće kontaminirano vodom za navodnjavanje.
Oko 94 posto svih slučajeva dijareje u svijetu dovodi se u vezu s okolišem, što za posljedicu ima više od 1,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, i to uglavnom djece. Stanje u BiH nije dramatično, jer prema službenim pokazateljima gotovo kompletno stanovništvo u BiH, preko 99 posto, koristi poboljšani izvor vode za piće, s gotovo podjednakim omjerom u gradskim i u seoskim sredinama. Vrlo malo članova kućanstva, tek oko pet posto, koristi odgovarajuće metode za pročišćavanje vode u kući (prokuhavanje, dodavanje klora, korištenje filtra ili korištenje solarne dezinfekcije). Ostali članovi kućanstava kao metodu pročišćavanja vode u jednakoj mjeri (oko dva posto) koriste prokuhavanje i dodavanjem klora.
Bolesti koje se prenose vodom
Vrlo visoki postotak građana BiH, oko 9%, imaju u kućanstvima poboljšane sanitarne objekte. U 2009. godini od 14.666 fizičko-kemijskih analiza vode neodgovarajućih je bilo 2056 (14,02 posto), dok je od 18.306 mikrobioloških analiza 2245 (12,26 posto) bilo neodgovarajućih. Sljedeće godine urađeno je 12.997 fizičko-kemijskih analiza vode od kojih je 2318 (17,83 posto) bilo neodgovarajućih, dok je od 22.324 mikrobiološke analize neodgovarajućih bilo 2433 (10,90 posto). U 2011. godini bile su 1363 (9,54 posto) neodgovarajuće fizičko-kemijske analize od ukupno urađenih 14.283 dok je te godine od ukupno 18.981 mikrobiološke analize nedogovarajućih bilo 1482 (7,81 posto). Od tipičnih bolesti koje se prenose vodom i hranom, a koje se svakako dovode u vezu s okolišem i klimom, najfatalnija je kolera, koje, srećom, u BiH nema posljednjih stotinu godina.
