Osim niza političkih nesuglasica, problema oko isplate vanjskog duga, raspodjele novca po entitetima od neizravnih poreza te drugih, Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u regiji, ali i u odnosu na većinu zemalja Europske unije, koja oko 50 posto bruto društvenog proizvoda izdvaja za financiranje javnog sektora. Dok sve više djelatnika ostaje bez posla, u javni sektor u prošloj godini, godini bez proračuna, primljena su 972 nova službenika.
Negativna ocjena
Zadnjeg dana listopada, održana je ozbiljna rasprava Povjerenstva za financije i proračun ZD PS BiH o izvješću o reviziji izvješća o izvršenju proračuna institucija BiH, koji je ocijenjen negativnim revizorskim mišljenjem. Revizija je u izvješću navela 36 preporuka koje Vijeće ministara BiH i Ministarstvo financija i trezora BiH nisu implementirali od prošle godine. Također, revizori su napravili popis od 55 propisa, instrukcija i jedinstvenih pravila koji nedostaju da bi se javna potrošnja u BiH racionalizirala i dovela u zakonske okvire. Drugim riječima, da bi troškovi javne administracije bili u potpunosti regulirani i zakoniti, a odgovornost dokaziva. Od 10 kvalifikacija na osnovi kojih je Ured za reviziju institucija BiH izvještaj negativno ocijenio, najduže se raspravljalo o proceduri donošenja proračuna. U oči upada kako je najviše otišlo na plaće i naknade, što je još jedan argument kritičarima javne potrošnje u BiH. Tako su, primjerice, sve državne institucije u protekloj godini na bruto plaće i naknade izdvojile 508,462.563 marke. Iz revizijskog izvješća vidljivo je kako je na naknade troškova zaposlenih otišla 125,571.741 marka. Kako stvari stoje, zaposleni u državnim institucijama mnogo su putovali prošle godine, pa je bez obzira na mjere štednje o kojima se mnogo govorilo za putne troškove potrošeno 18,323.425 maraka.
Piće, jelo, telefon...
S druge strane, pitanje telefonskih i poštanskih troškova već su stavka na kojoj se iz prve ruke može vidjeti kako se i koliko troši u institucijama. Umjesto rezanja troškova na ovim stavkama, državni je aparat za telefone i poštu “pojeo” čak 10,854.135 maraka.
Od prije je poznato kako je jedna od glavnih manjkavosti u svim dosadašnjim revizijskim izvješćima potrošnja u svrhu reprezentacije, odnosno troškovi na jela, pića i ostale stvari vezane uz domjenke i svečane ručke. Naravno, ni na tom se nije štedjelo, nego je u želudac naših državnih službenika i njihovih gostiju otišlo 4,222.794 marke. Ipak, treba kazati kako je dio novca ipak otišao i na određene projekte, pa je tako za kapitalne izdatke potrošeno 59,201.680 maraka.
