Utvrđivanje i isplata plaća i naknada za dužnosnike, državne službenike i sve druge koji se financiraju iz proračuna, od federalnog do općinskog, konačno bi trebalo biti regulirano na jedinstven način.
Uskoro će se pred federalnim parlamentom naći prijedlog zakona o plaćama u tijelima vlasti, po kojem se visina osnovice za obračun plaća utvrduje temeljem najniže neto satnice prema posljednjem objavljenom podatku u Federaciji BiH i minimalnog mjesečnog fonda radnih sati, na način da se najniža neto satnica množi sa fondom radnih sati u mjesecu.
Neto satnica
Takva računica prvenstveno ovisi od utvrđenih koeficijenata, a oni su predloženi od 1,85 za namještenike, do 10, koliki bi bio koeficijent za plaću predsjednika Federacije. Matematika kaže da bi entitetskim dužnosnicima plaće bile veće nego su danas. Prema sadašnjoj neto satnici predsjednik ili predsjednica entiteta imala bi neto plaću 3.120 KM, a odmah iza su dopredsjednici FBiH, entitetski premijer i predsjedatelji oba parlamentarna doma s koeficijentom 9,8 i plaćom od 3.057 maraka. U usporedbi s njihovim sadašnjim plaćama, to bi značilo povećanje za preko 440 KM u slučaju predsjednice Federacije, a oko 380 maraka za ostale entitetske čelnike.
Ministri u Federalnoj vladi, koji danas primaju 2.445 KM, bi uz novu formulu obračuna i propisani koeficijent devet, imali plaću 2.808 maraka. Nešto manje povećanje plaća očekuje zastupnike u entitetskom parlamentu, koji bi uz koeficijent 7,8, imali plaću 2.421 KM. Danas njihova plaća iznosi 2.344 KM.
Za razliku od izabranih i imenovanih dužnosnika, državni službenici i namještenici imat će znatno niže koeficijente za obračun plaća. Najviši koeficijent, 6,5, predviđen je za tajnike vlade i parlamentarnih domova, pa bi njihova neto plaća iznosila 2.028 KM. Prema propisanim koeficijentima, nova plaća federalnog inspektora, primjerice, iznosila bi 1.248, a samostalnih referenata 842 marke. Najnižu plaću imali bi pomoćni i nekvalificirani radnici, kao što su čistačice, čija bi plaća uz koeficijent 1,85 iznosila 577 maraka.
Topli obrok
Zakonom se svima, od dužnosnika do službenika, jamči isplata regresa u iznosu 50 posto neto plaće, plaćeni dopust u trajanju od 30 dana, te isplata otpremnine, kao i topli obrok u visini jedan posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji po zadnjem statističkom podatku.
No, izabranim i imenovanim dužnosnicima ostaju neka prava koja ostali korisnici proračuna nemaju. To je pravo na godišnju plaću nakon isteka mandata, kao i pravo na naknadu za odvojeni život i smještaj. Naravno, ako im je prebivalište udaljeno više od 70 kilometara od sjedišta institucije u kojoj rade.
