Jako smo zadovoljni reakcijom na projekt reforme Ustava Federacije BiH. Shvaćamo da nam je bio potreban drukčiji pristup reformi FBiH i da raniji pokušaji reforme Ustava nisu proizveli rezultate. Identificirali smo pet stručnjaka koji su uradili sjajan posao u kreiranju preporuka za reformu Ustava FBiH. Ozbiljno su shvatili ovaj projekt i oni osjećaju ogromnu odgovornost prema građanima u cijeloj Federaciji s kojima su se konzultirali. Već su imali nekoliko inicijalnih brifinga s predstavnicima parlamentarnih stranaka i spremni su podržati Parlament u nastojanju da se o ovim preporukama razgovara u Parlamentu. Impresionirani smo i reakcijom građana, medija i političara. Jedva čekamo da Parlament počne razmatrati preporuke. Ja ću se sastati s predsjedateljima oba doma federalnog Parlamenta i razgovarat ćemo o njihovim koracima kako bi se išlo k reformi Federacije. Ove preporuke sada treba ponovno napisati na, da tako kažem, ustavno-pravni jezik i mora se uspostaviti organizacija tih 188 preporuka, treba ih grupirati, kako bi se pojednostavila procedura u Parlamentu. Dobili smo uvjeravanja čelnika oba doma da žele ozbiljno razmotriti ove preporuke koje nude jedinstvenu, a kazao bih, i povijesnu priliku za drastične promjene Ustava FBiH, kazao je na početku zajedničkog intervjua s novinarima vodećih dnevnih novina u BiH američki veleposlanik, Patrick Moon.
Najviše pitanja tijekom intervjua odnosilo se na političke procese u BiH, kao i na nedavni posjet američkog diplomata Philipa Reekera, kada je prozvao većinu bh. lidera zbog zastoja u zemlji. Veleposlanik Moon je, ipak, u prvi plan stavio nastojanja stručnog tima da se potakne proces reforme Ustava FBiH.
- Nije bilo izravnog razgovora o broju županija. Stručnjaci jesu jasno kazali da smatraju kako broj županija treba smanjiti, ali nisu željeli dalje ulaziti u to, jer smatraju da to nije pravno, već političko pitanje. Oni vjeruju da političari trebaju o tome razgovarati. Smatramo da su svi zainteresirani da se broj županija smanji, jer tu se radi o pitanju troškova, birokracije. Svaki od općinskih načelnika će vam reći da su županije skupe, da im stoje na putu i da sprječavaju načelnike da na najbolji način služe interesima građana. Naravno, da će to biti kontroverzno pitanje, ali ono se mora postaviti, jer se mora štedjeti u Federaciji i osigurati građanima najbolju vlast. Znamo da kada se počne pričati o kartama i granicama, to može biti vrlo teško. Osobno, reći ću da postoji još jedna opcija, a to je da se potpuno ukinu županije i onda se neće trebati svađati oko granica. To je jednostavnija struktura vlasti. U RS-u nema županija, i to relativno dobro funkcionira. I ovo bi bila jednostavna opcija koju političari trebaju razmotriti - istaknuo je Moon izrazivši nadu da će se što prije pristupiti pitanju reforme Ustava u Parlamentu Federacije.
• Preporukama stručnog tima stvaraju se različita ustavna rješenja u entitetima i što je s reformom državnog Ustava?
- Mi već sad imamo različita rješenja u entitetima. Razlike su očigledne i nema nigdje zahtjeva da postoji simetrija u pogledu njihove organizacije i formiranja vlasti. Dakle, prijedlozi stručnjaka su pozitivni koraci kako bi učinili vlast u Federaciji efikasnijom. Kada je riječ o reformi Daytonskog ustava, već sad postoje koraci u tom smjeru. Tu mislim na rješavanje pitanja “Sejdić i Finci”. Daytonski ustav će se morati mijenjati da bi se to pitanje riješilo. Svi lideri su rekli da se slažu i da će to uraditi, i to je dio pristupanja BiH Europskoj uniji. Svaka država u Europi koja je postala članica EU je morala na razne načine mijenjati svoj ustav i ja osobno vjerujem da će se to događati i u BiH. Nakon provedbe presude “Sejdić i Finci” morat će se provesti dodatne reforme kako bi se osiguralo da BiH zadovolji sve zahtjeve vezano uz pravnu stečevinu EU. To je dio procesa koji je pozitivan za BiH.
• Jeste li izabrali pravi trenutak za priču o reformi Federacije imajući u vidu da polako ulazimo u predizbornu kampanju i da to, pokazuje iskustvo, nije vrijeme kada se mogu očekivati veliki dogovori?
- Što se tiče pravog trenutka, vjerojatno ne postoji savršen trenutak da se krene s ovakvom inicijativom. Mi smo smatrali da treba krenuti s tim što prije nakon lokalnih izbora i da to daje političarima dovoljno vremena da razmotre preporuke prije idućih općih izbora. Jedan ili dva lidera su mi kazali čak da to uradimo što prije da bi se njima ostavilo dovoljno vremena da prihvate preporuke i preuzmu rizik. To je najbolji mogući trenutak koji smo uspjeli pronaći. Nismo to mogli uraditi prije lokalnih izbora, jer se nitko nije htio angažirati oko toga, a željeli smo da to svakako bude prije idućih općih izbora.
• Zašto se stalno govori o ukidanju ili smanjenju broja županija? Zašto se ne razmotri mogućnost ukidanja Federacije i prijenosa ovlasti na državu, županije i općine? Zar ne bi i to bilo jeftinije i funkcionalnije rješenje od sadašnjeg?
- Nitko nije predložio da 10 županija zamijene Federaciju. Iskreno govoreći, mislim da bi to bio iznimno složen i nepoželjan način da se strukturira vlast. Bolje je pojednostaviti stvari, bolje je sredstva i instrumente objediniti na takav način kako bi služili svim građanima, a da cijena vlasti bude što niža.
• Hrvatske stranke su prilično nezadovoljne preporukama, jer su bile isključene iz njihovog kreiranja. Kakvi su izgledi da oni prihvate preporuke o parlamentarnoj proceduri?
- Svi stranački lideri su mi rekli da podržavaju proces. Ja sam ih mjesecima izvještavao što radimo i kako ćemo to uraditi. Kazao sam im da će to biti transparentan proces, a kada su preporuke bile gotove dostavili smo ih strankama. Sve je objavljeno u novinama i nema nikakvih tajni u svezi ovog procesa. Doista, stručnjaci su vodili računa o tome kako će izgledati preporuke, kako će se konstitutivni narodi osjećati vezano uz preporuke. Što se tiče preporuke za Mostar, ona je promijenjena, i to je bio zahtjev i Bošnjaka i Hrvata. Među ovih 188 preporuka postoje i one koje jačaju ulogu konstitutivnih naroda u Federaciji kada je u pitanju provedba vlasti. Stručnjaci su uvažili i neke od prijedloga HDZ-a iz prošlosti. Ako su nekim strankama neprihvatljive dvije od 188 preporuka, to je u redu. Hajde onda da razgovaramo o preostalih 186 preporuka, jer ovo je veliki paket preporuka i sve one trebaju ozbiljno biti razmotrene u Parlamentu FBiH.
• Tijekom nedavnog posjeta BiH P. Reeker je prozvao pojedine bh. političare. Ima li pokušaja izjednačavanja krivnje za sadašnje stanje u BiH i kako doći do rješenja za provedbu presude “Sejdić i Finci”?
- On je govorio o stalnoj i čvrstoj podršci SAD-a ovoj zemlji kako bi joj se pomoglo da ide prema punopravnom članstvu u EU i NATO i mi i dalje ostajemo posvećeni tim ciljevima. Naporno ćemo raditi kako bismo pomogli bh. liderima da napreduju. Reeker jeste izrazio zabrinutost da se politički lideri fokusiraju na osobne planove, a ne na rješavanje dva velika važna pitanja, a to su knjiženje vojne imovine i rješenje za presudu “Sejdić i Finci”. Oba pitanja su na stolu već tri godine. Također je spomenuo da postoje veliki problemi u ekonomskom pogledu, da je bilo vrlo malo reformi koje su provedene kako bi se riješila pitanja koja utječu na visoku stopu nezaposlenosti i nedostatak stranih investicija. On je vrlo jasno kazao da BiH jeste i da će uvijek ostati suverena država i da će napredovati k EU i NATO-u samo kao suverena država ili neće napredovati nikako. Jeste kazao da je u osnovi odgovornost za napredovanje BiH na građanima. To je demokracija. Na građanima je da biraju lidere kako bi ostvarivali njihove želje. Konačno, Reeker je kazao da iako politički lideri nisu bili u stanju provesti presudu “Sejdić i Finci” i pitanje vojne imovine, da postoje prijedlozi u Parlamentu u svezi kojih bi se moglo djelovati kako bi se napredovalo. Ne znam je li to slučajnost, ali od tada smo vidjeli djelovanje u Parlamentu oko oba ova pitanja. Svi lideri su odgovorni za provedbu presude “Sejdić i Finci”. Prečesto su lideri nespremni za kompromise. Reeker je govorio o nekim specifičnim situacijama, kao što je vojna imovina. U ožujku prošle godine svi lideri su se dogovorili oko rješenja, ali od tada nisu u mogućnosti dogovoriti kako provesti taj sporazum. Predsjednik Dodik je taj koji to blokira. Nema dvojbe da je on taj koji blokira ovaj sporazum. Ja sam razgovarao s njim nekoliko puta i nije bilo napretka. Uvijek bi se pojavljivao neki novi uvjet. To je sada u Parlamentu i vidjet ćemo kako će to biti. Drugi slučajevi se tiču reforme federalne Vlade. Znamo da je to bila velika katastrofa, jer je SDP ušao u to, a da nije imao nekog plana. Onda je SDA zaigrao svoju igru, tako da nema napretka u FBiH. Zašto se ne mogu dogovoriti? Kome oni služe? Građanima ili sebi? To je pozadina prozivanja pojedinih političara u Reekerovom govoru. Suradnja je ono što je ključno kako bi se napredovalo. Ako ne prave kompromise, to ne vodi nigdje.
• Hoće li biti sankcija za bh. lidere i jesu li Amerikanci od kočničara neslužbeno zatražili da se sami povuku?
- Ne, mi nismo nikome rekli da se povuče. Ovo je demokracija i najveća sankcija u demokraciji se događa dan nakon izbora. Građani trebaju odlučiti treba li lidere koji su uključeni u procese zadnje četiri godine ponovno izabrati. Jesu li oni služili njihovim interesima i jesu li zemlju poveli naprijed? Je li stopa nezaposlenosti smanjena? Je li bilo više stranih investicija u BiH? To su pitanja koja građani sebi trebaju postaviti i onda odlučiti za koga će glasovati na sljedećim izborima. To je najveća sankcija u demokraciji. Nije uloga međunarodne zajednice da donosi takvu odluku.
• Nakon Reekerovih otvorenih kritika nije došlo do promjene u stavovima bh. lidera. Koliko je takav pristup uopće svrsishodan?
- Svi znaju što se događa. Mislim da nije bilo nikoga tko se nije složio s onim što je Reeker kazao. Mi i dalje radimo s tim ljudima, i to ne znači da mi nećemo imati komunikaciju s tim i drugim strankama. Želimo podržati političke stranke i lidere koji su spremni poduzimati korake u iznalaženju rješenja. Ja to vidim kao pozitivan i konstruktivan način da se bavimo tim pitanjima
• Kažete da će na putu BiH prema EU biti potrebno mijenjati Daytonski ustav, ali činjenica je da ni sam Daytonski sporazum nije u cijelosti proveden. Primjerice, nije definirana crta razgraničenja entiteta. Hoće li SAD inzistirati na potpunoj provedbi Daytona?
- Mi čvrsto stojimo iza Daytonskog ustava. On je osnova za uspostavu vlasti države BiH. Međuentitetsku crtu razgraničenja moram okarakterizirati kao manje pitanje. Postoji zahtjev iz Daytona da se to razjasni, ali to ne spriječava niti jednu drugu aktivnost danas. No, to svakako treba riješiti, slažem se. Daytonski ustav je postavio osnovu za uspostavu vlasti, kao što to ustavi čine u mnogim zemljama.
• U svom govoru Reeker nije spomenuo samo odgovornost Mladena Bosića i Fahrudina Radončića. Zašto su samo oni izuzeti iz ove kritike?
- U nekim slučajevima je Reeker spomenuo pojedince, a u nekima stranke. Nije neophodno spomenuti sve. Što se tiče Bosića, on nikada nije bio uključen u pregovore o vojnoj imovini. Mislimo da on podržava dogovor iz ožujka prošle godine. Što se tiče Radončića, on je prilično nov u “šestorki”. On je bio i jeste kooperativan lider na mnogo načina i mislimo da nije bilo ikakve potrebe da se spominje njegova stranka ili on osobno u kontekstu Reekerovog govora, ali kad to kažem želim reći i da nitko nije savršen.
• Zašto međunarodna zajednica nema prema slučaju smjene Živka Budimira isti odnos kakav je imala u svim ranijim slučajevima kada su se lideri suočavali s optužbama? Da ne spominjemo slučajeve Čović i Šarović, ali imamo slučaj Nikole Grabovca iz 2001. godine, kojeg je OHR uklonio s pozicije dopremijera Federacije, a da protiv njega nije postojala ni optužnica ni prava istraga?
- Jasno je bilo u protekle dvije godine da visoki predstavnik nema namjeru koristiti bonske ovlasti, izuzev ako se radi o nekoj urgentnoj situaciji. Na pravosudnim institucijama i institucijama vlasti je da rješavaju ove stvari. Visoki predstavnik se ne želi involvirati. Ako BiH želi ići prema EU, onda lideri ove zemlje i njene institucije moraju funkcionirati na ispravan način. U slučaju Šarovića i Čovića nisu poduzimane aktivnosti dok nisu podignute optužnice.
• Spomenuo sam i slučaj Nikole Grabovca, gdje nije bilo ni optužnice?
- Ja nisam upoznat s tim slučajem .
• Kako riješiti pitanje izgradnje pravoslavne crkve na Budaku kod Potočara? Dodik je odbacio zaključke PIC-a o tome, a sud je odbio i zahtjev Fate Orlović za izmještanje crkve iz njenog dvorišta?
- To i dalje ostaje problem. Nije problem sam po sebi što se radi o crkvi, već je problem lokacija. Očigledno je da je bošnjačko stanovništvo u Srebrenici vrlo zabrinuto. Vrlo je osjetljivo što je lokacija crkve iznad Memorijalnog centra Potočari i činjenica je da se crkva gradi negdje gdje nema pravoslavnih vjernika. Stoga su zaključili da je gradnja crkve provokacija onih koji pridaju toliki značaj Memorijalnom centru. To je trebalo biti riješeno kao lokalno pitanje na način da se zadovolje obje zajednice. Mislimo da se još uvijek može riješiti ovaj problem i da se može pronaći kompromis u Srebrenici. Što se tiče presude u slučaju Fate Orlović, moram reći da sam iznenađen, iako moram proučiti presudu prije nego bilo što više komentiram.
• Kakav je Vaš osobni odnos s Miloradom Dodikom? Nedavno ste izjavili da se više nemate namjeru sastajati s njim?
- Mi smo uvijek imali prijatne razmjene mišljenja s predsjednikom Dodikom, ali problem je bio što on preuzme određene obveze na sastancima, a onda u javnosti kaže nešto sasvim drukčije. Na našim sastancima je preuzimao obveze u vezi s vojnom imovinom i kaže da nema ništa protiv toga, a onda blokira provedbu sporazuma. Bilo je još takvih slučajeva. Primjerice, izbori u Srebrenici. Nekoliko puta je kazao da mu nije važno hoće li načelnik biti Bošnjak, da je važno da se slijedi legalna izborna procedura, a onda mu se nakon izbora nije svidjelo što se dogodilo i radio je marljivo da blokira davanje certifikata novim vlastima u Srebrenici. On je prije nekoliko godina Radovana Karadžića nazivao zločincem, kazao da ga treba uhititi, a prije nekoliko mjeseci je kazao da je on najveći lider RS-a. To nama predstavlja ogromne probleme kao zemlji da imamo posla s političkim liderima i kredibilitetom onoga što oni govore. Njegov odnos prema Kosovu je još jedan primjer. Prošle godine je kazao da Srbija treba Kosovu dati neovisnost, a onda je prije nekoliko mjeseci u Srbiji ustvrdio da tamošnji politički lideri ne trebaju prihvatiti bilo kakav dogovor s EU-om oko Kosova. Mi smo frustrirani zbog toga. Moramo imati osobu s kojom možemo surađivati i nadam se da možemo ponovno uspostaviti povjerenje. Ne kažem da ne možemo s njim nikada surađivati. Potrebni su nam određeni koraci s njegove strane koji će pokazati da će doći do promjene.
