Odbor za ekonomsku i financijsku politiku i Zakodnodavno-pravno povjerenstvo Parlamenta Federacije BiH morat će prije usvajanja detaljno proučiti amandmane koje su na ponuđeni Nacrt zakona o zaštiti jamaca uložili čelnici komercijalnih banaka preko svog cehovskog udruženja bankara BiH.
Dokazi jamaca na sudu
Osim što se ovim zakonom ograničava da se jamci daju za kredit iznad 20.000 KM i rokom otplate od pet godina bankare je zabolio članak iz spomenutog Zakona po kojem jamci u budućnosti neće imati skoro nikakve obveze za otplatu kredita glavnog dužnika. To se odnosi na kategoriju u kojoj je Zakonom o zaštiti jamaca predviđeno da bilo koji jamac traži od glavnog dužnika i banke prekid ugovora i to u roku od 14 dana. Traže da se izbaci i kategorija po kojoj su banke do sada mogle od jamaca naplaćivati kredite ili im oduzimati imovinu. Udruženje za zaštitu jamaca u BiH od vlasti je zatražilo da otvore raspravu o izvješćima agencija za bankarstvo i Federacije BiH i Repulike Srpske i da se u raspravu uključi i Udruženje jamaca BiH. Traže izricanje sankcija agencijima za bankarstvo, te da se njihove najodgovornije osobe kazne za opstrukciju zakonskih obveza. Jamci i njihova udruženja također traže otvaranje javne rasprave o prijevarama inozemnih komercijalnih banaka i mikrokreditnih organizacija o čemu, kako je kazao predsjednik Udruženja za zaštitu jamaca BiH Joco Cvjetković, jamci imaju na tisuće dokaza. Iz ovog udruženja poručuju kako su se banke i mikrokreditne organizacije služile nezakonitostima pri prisilnoj naplati duga od jamaca. Svaki kreditni ugovor je obligacijski odnos koji se može obustaviti u smislu izvršenja isplate kredita do konačne presude suda. On se može zaustaviti u svakom trenutku, tužbom jedne ili kontratužbom druge strane, u različito ili isto vrijeme, čak i pri isplati zadnje rate kredita.
Skrivanje ugovora
“Administrativna zabrana”, na koju se najčešće pozivaju banke i MKO, na osnovi Zakona o izvršnom postupku, predstavlja zlouporabu tog Zakona i zastrašivanje poslodavca, jer banke na taj način preuzimaju ulogu suca, na što nemaju pravo. Na Zakon o izvršnom postupku se isključivo pozivaju sudovi. Protiv “administrativne zabrane” jamci se mogu boriti tako što na gornju činjenicu upozoravaju poslodavca da je ista neutemeljena, ili podnošenjem odgovarajuće izjave svom poslodavcu, kojom povlače suglasnost na administrativnu zabranu, do konačne presude nadležnog suda. U Udruženju za zaštitu jamaca pojašnjavaju kako najpodliji oblik prevare jamaca predstavlja tzv. cijepani ugovori.
Cijepani ugovor je u biti poseban ugovor između banke i dužnika-prevaranta, a poseban ugovor između banke i jamca - po istom kreditnom poslu. Prvi se ugovor uslovno šifrira kao ugovor ”KK”, a drugi kao ugovor “KM”. Po njima skrivanje ugovora od jamca, kao “sigurnosnog mehanizma” prijevare je, inače, masovna praksa svih inozemnih komercijalnih banaka i mikrokreditnih organizacija u BiH.
