Prema posljednjim podacima koje smo dobili iz federalne Agencije za bankarstvo, trenutno jamci u većem bh. entitetu vraćaju više od 81 milijun maraka kredita. - Stanje kredita koji otplaćuju jamci u Federaciji BiH (stanje 30. 9. 2010. godine) je 81,035.000 KM, a broj kreditnih partija (stanje 30. 9. 2010. godine) je 4.885 - priopćili su nam iz federalne Agencije za bankarstvo. Zanimalo nam je koliko je ovih predmeta na sudovima te koliko je ovrha provedeno tijekom ove godine, ali su u spomenutoj agenciji konstatirali da ne raspolažu ovim podacima jer im to banke ne dostavljaju u svojim izvješćima.
Nemaju podatke
- Što se tiče ostalih pitanja, to su bankarski poslovi, i oni nisu predmet izvješća koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo FBiH. Naime, agencija nema te podatke - rekli su nam u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH. Ipak, prema ovim podacima može se zaključiti da minimalno 10.000 jamaca vraća kredite u Federaciji. Ova brojka je znatno manja od one kojom raspolažu udruženja za zaštitu prevarenih jamaca koji tvrde da u cijeloj BiH tuđe kredite vraća oko 100.000 građana. Nažalost, BiH i dalje nema jedinstveni registar jamaca kako bi se došli do konačne brojke i slike o stvarno stanju stvari o ovom pitanju.
Nema baze podataka
Mnogi smatraju kako su istinski podatci, kada se uključe i mikrokreditne organizacije, daleko gori nego što to pokušavaju predstaviti službene institucije. - Država je omogućila bankama da se ponašaju kako žele i sigurno je da oni manipuliraju podacima i pokušavaju javnosti poslati što bolju sliku o svome poslovanju. Istina je da deseci tisuća ljudi ne vraćaju kredite, da ta dugovanja plaćaju drugi, koji kasnije pokušavaju vratiti svoj novac sudskim putem. Javnost treba i mora znati prave podatke o ovom sektoru bankarskog poslovanja - rekli su nam u Udruženju za zaštitu potrošača BiH.
Koliko je situacija teška, govore i podaci iz mostarskog Općinskog suda. Samo u ovoj instituciji nalazi se oko 27.500 predmeta koji su vezani uz tužbe zbog neredovite isplate kredita. Slična je situacija u skoro svim općinama u državi, što svakako baca veliku sjenu sumnje na podatke koje dobivamo iz institucija koje se bave ovom problematikom. Zbog cjelokupne situacije može se reći da su opravdani zahtjevi većine da se kod problema s otplatom kredita prvo plijeni imovina dužnika te njegove hipoteke, a tek nakon toga, po potrebi, da se dugovanjima opterećuju jamci. Ipak, ovo je za sada samo inicijativa, te nema ozbiljnih naznaka kako bi ovo moglo uskoro zaživjeti u BiH.
