Gotovo svi prijeratni građevinski giganti u BiH su na koljenima. Radnici gladuju i štrajkaju, a novi vlasnici krčme imovinu tvrtki, a veliki građevinski poslovi dodjeljuju se stranim kompanijama. Za propast radnici krive vlasti. Dopustile su da se ugase građevinska poduzeća u kojima je nekada radilo i po nekoliko tisuća radnika diljem svijeta. U Sarajevu još uvijek malo kome je jasno zbog čega je nakon rata srušena poslovna zgrada građevinskog giganta Vranice, koja se nalazila u središtu grada. Danas je ovaj građevinski gigant, poznat kao GP “Vranica”, doveden do stečaja. Nakon privatizacija, imovina se uglavnom rasprodala. Radnici sjede kod kuće, a tek njih dvadesetak dolazi na posao. Dugovanja prema radnicima su ogromna, nekoliko milijuna za radni staž te desetak milijuna za plaće. Vranica je u svijetu imala dobar imidž. Gradilo se u Iraku, Njemačkoj, Rusiji... Imala je i vrijedne nekretnine, koje su se našle na meti novih vlasnika. Podsjećanja radi, građevinski sektor u BiH nekada je bio jedan od najznačajnih grana gospodarstva. Prema broju zaposlenih, sudjelovala je s deset posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu. Drugim riječima zapošljavala je oko sto tisuća radnika. Danas građevinski sektor sudjeluje u domaćoj ekonomiji sa skromnih pet BDP-a i zapošljava oko 5 posto radnika. To je u odnosu na predratno razdoblje prepolovljen iznos. Nedavno su svoja prava tražili i radnici građevinskog poduzeća Bosna, čijih 280 radnika plaću nije primilo gotovo pola godine, a godinama im nisu uplaćivani doprinosi. GP Bosna osposobljen je da gradi sve vrste objekata niskogradnje i visokogradnje. Nakon više od 60 godina duge tradicije, ova kompanija je dovedena na rub opstanka. Rasprodano je sve, nešto od imovine je pod hipotekom i tu je kraj priče. No, čini se da je i u ovu gospodarsku granu siva ekonomija uplela svoje
prste, i to u znatnom broju. Naime, samo u SŽ-u ima registriranih više od 400 građevinskih tvrtki koje rade na crno, koje ne prijavljuju svoje radnike, niti poštuju zakone. Radnici u građevini vjeruje da je BiH najveće gradilište u Europi, jer se još uvijek radi autocesta, ali ne mogu vjerovati da nema posla za njih. Na to su posebno ogorčeni iz također nekada velikoga građevinskog giganta Hidrogradnje, koji je prije rata gradio mostove, ceste i hidroelektrane diljem svijeta i zarađivao milijarde dolara. Samo u 2011. u ovoj kompaniji iskazan je gubitak od 11 mil. KM. Nakon rata postojala je ideja da se razvijaju mala i srednja poduzeća, jer su nekadašnji građevinski giganti bili neprilagođeni potrebama tržišta. Očito je da to nije bila dobra ideja jer je građevinski sektor na koljenima. Tome je kumovala i loše provedena privatizacija, kao i u brojnim drugim gospodarskim granama. Međutim, čini se da je ona najviše pogodila građevinski sektor.
