Shell, kao drugi svjetski gigant u naftnoj industriji u svijetu, dostavio je pismo namjere da uđe u pregovore s vlastima Federacije BiH oko dodjele koncesije za istraživanja zaliha ugljikovodika na području Dinarida, potvrdio je za Večernjak ministar energetike, industrije i razvoja Erdal Trhulj. Radove na crpljenju nafte, potvrde li se nalazi istraživanja, trebali bi početi krajem 2014. godine.
Predstavnici Shella su nakon iskazanog zanimanja u memorandumu o razumijevanju prije dvije godine potvrdili da su zainteresirani za posao koji bi za Federaciju BiH mogao biti značajniji čak i od ulaska u Europsku uniju.
‘Podjela’ Federacije
Trhulj je objasnio kako se Federacija BiH odlučila da pri tome podijeli ovaj entitet na dva dijela u smislu dodjeljivanja koncesija za crpljenje nafte na njezinu sjeveru u području Posavine, te na područje Dinarida, s obzirom da se radi o dva posve potencijalno različita geomorfološka područja.
Samo kompanija poput Shella čija je prošlogodišnja zarada od crpljenja nafte i plina te njihove prerade i prodaje diljem svijeta iznosila 26 milijardi dolara može ući u tako zahtjevni i složeni posao. Samo za istraživanje na nekoliko lokacija na potezu Dinarida od Bihaća - Glamoča - Livna - Tomislavgrada - Mostara - Neuma potrebno je izdvojiti najmanje 700 mil. dolara, što je više od polovine proračuna FBiH. Naime, procjene govore da se zalihe nafte na području Dinarida nalaze na dubini od četiri do osam kilometara. Cijena jedne takve bušotine se kreće između 50 i 80 mil. dolara. A da bi se potvrdilo kao potentno nalazište te da bi mu se odredio opseg, najmanje je potrebno napraviti pet bušotina.
Predstavnici Shella su vlastima Federacije BiH dostavili i izvještaj o do sada napravljenom poslu u posljednje dvije godine. Prikupili su i digitalizirali svu dokumentaciju o ranijim istraživanjima nafte koja se provode posljednje stoljeće na ovome području. Iskoristili su i nalaze kompanija INA-e, NIS-a i američke kompanije Amoco te su stvorili tzv. data room za što je utrošeno oko tri milijuna eura. Ministar Trhulj kaže kako se tek sada može govoriti o početku ozbiljnijeg pristupa u istraživanju nafte. U međuvremenu je prihvaćen i stupio je na snagu Zakon o istraživanju i eksploatiranju nafte i plina na području Federacije BiH, čime su se stvorile pretpostavke za jednostavniju dodjelu koncesije za istraživanje. Vlasti u Federaciji će najdalje do početka 2014. angažirati međunarodne konzultante te uspostaviti sedmeročlano povjerenstvo iz oba doma federalnog Parlamenta i Vlade koje bi započelo pregovore sa Shellom oko istraživanja i kasnijeg crpljenja nafte. Ti pregovori ne bi trebali trajati duže od pola godine nakon čega bi krenulo istraživanje.
Naftni talog
Iz dviju bušotina koje su pravljene kod Mostara u području Drežnice neposredno prije rata jasno se naziru tragovi nafte, no strojevi do sada nikada nisu bušili dovoljno duboko kako bi se otkrili podzemni bazeni. Do sada su potvrđena četiri od pet sigurnih pokazatelja postoji li na određenom području nafta u oblastima Dinarida. Samo fizički nije zabušeno i crno zlato nije poteklo iz utrobe zemlje na kamenjaru. U međuvremenu su dobiveni i identični rezultati istraživanja o tlu s onima iz Albanije i juga Italije u mjestu Val Diagra gdje postoji jedno od najvećih nalazišta nafte u Europi.
Shell, kao drugi svjetski gigant u naftnoj industriji u svijetu, dostavio je pismo namjere da uđe u pregovore s vlastima Federacije BiH oko dodjele koncesije za istraživanja zaliha ugljikovodika na području Dinarida, potvrdio je za Večernjak ministar energetike, industrije i razvoja Erdal Trhulj. Radove na crpljenju nafte, potvrde li se nalazi istraživanja, trebali bi početi krajem 2014. godine.
Predstavnici Shella su nakon iskazanog zanimanja u memorandumu o razumijevanju prije dvije godine potvrdili da su zainteresirani za posao koji bi za Federaciju BiH mogao biti značajniji čak i od ulaska u Europsku uniju.
‘Podjela’ Federacije
Trhulj je objasnio kako se Federacija BiH odlučila da pri tome podijeli ovaj entitet na dva dijela u smislu dodjeljivanja koncesija za crpljenje nafte na njezinu sjeveru u području Posavine, te na područje Dinarida, s obzirom da se radi o dva posve potencijalno različita geomorfološka područja.
Samo kompanija poput Shella čija je prošlogodišnja zarada od crpljenja nafte i plina te njihove prerade i prodaje diljem svijeta iznosila 26 milijardi dolara može ući u tako zahtjevni i složeni posao. Samo za istraživanje na nekoliko lokacija na potezu Dinarida od Bihaća - Glamoča - Livna - Tomislavgrada - Mostara - Neuma potrebno je izdvojiti najmanje 700 mil. dolara, što je više od polovine proračuna FBiH. Naime, procjene govore da se zalihe nafte na području Dinarida nalaze na dubini od četiri do osam kilometara.
Cijena jedne takve bušotine se kreće između 50 i 80 mil. dolara. A da bi se potvrdilo kao potentno nalazište te da bi mu se odredio opseg, najmanje je potrebno napraviti pet bušotina.
Predstavnici Shella su vlastima Federacije BiH dostavili i izvještaj o do sada napravljenom poslu u posljednje dvije godine. Prikupili su i digitalizirali svu dokumentaciju o ranijim istraživanjima nafte koja se provode posljednje stoljeće na ovome području. Iskoristili su i nalaze kompanija INA-e, NIS-a i američke kompanije Amoco te su stvorili tzv. data room za što je utrošeno oko tri milijuna eura. Ministar Trhulj kaže kako se tek sada može govoriti o početku ozbiljnijeg pristupa u istraživanju nafte. U međuvremenu je prihvaćen i stupio je na snagu Zakon o istraživanju i eksploatiranju nafte i plina na području Federacije BiH, čime su se stvorile pretpostavke za jednostavniju dodjelu koncesije za istraživanje. Vlasti u Federaciji će najdalje do početka 2014. angažirati međunarodne konzultante te uspostaviti sedmeročlano povjerenstvo iz oba doma federalnog Parlamenta i Vlade koje bi započelo pregovore sa Shellom oko istraživanja i kasnijeg crpljenja nafte. Ti pregovori ne bi trebali trajati duže od pola godine nakon čega bi krenulo istraživanje.
Naftni talog
Iz dviju bušotina koje su pravljene kod Mostara u području Drežnice neposredno prije rata jasno se naziru tragovi nafte, no strojevi do sada nikada nisu bušili dovoljno duboko kako bi se otkrili podzemni bazeni. Do sada su potvrđena četiri od pet sigurnih pokazatelja postoji li na određenom području nafta u oblastima Dinarida. Samo fizički nije zabušeno i crno zlato nije poteklo iz utrobe zemlje na kamenjaru. U međuvremenu su dobiveni i identični rezultati istraživanja o tlu s onima iz Albanije i juga Italije u mjestu Val Diagra gdje postoji jedno od najvećih nalazišta nafte u Europi.
