Odlazak britanske kraljice Elizabete II., koja je u svojoj sedamdesetogodišnjoj vladavini bila svjedokom Drugog svjetskog rata, hladnog rata i nezamislivih tehnoloških promjena, još je jedan korak prema razlazu s 20. stoljećem.
Britanski monarsi imaju malo stvarne moći, ali Elizabeta II. bila je trajan simbol 20. stoljeća. O tome govori činjenica da joj je prvi premijer bio ratni vođa Winston Churchill, da je upoznala prvog čovjeka koji je poletio u svemir Jurija Gagarina i koja je otputovala u povijesne posjete novim nacijama nastalima na razvalinama Britanskog Carstva.
Njezina smrt u dobi od 96 godina još je i više simbolična jer se dogodila samo nešto više od tjedan dana nakon smrti bivšeg sovjetskog čelnika Mihaila Gorbačova (91), još jedne ikone prošlog stoljeća, koji je dopustio raspuštanje SSSR-a i popuštanje ruskog stiska nad istočnom Europom.
Njihovi odlasci događaju se u trenutku kada se svijet oporavlja od pandemije covida-19, ali je potresen ruskom invazijom na Ukrajinu, koja je oživjela zebnju od nuklearnog rata, te koji postaje svjestan da bi klimatske promjene mogle uništiti nade ove i budućih generacija.
„Oni su bili centralne figure kakve ćemo teško vidjeti ponovno”, rekao je Gilles Gressani, direktor francuskog geopolitičkog časopisa Le Grand Continent.
„Živimo u interregnumu - prostoru između dvije vladavine, dvije ere”, dodao je.
„Često osjećamo taj strah i anksioznost jer znamo jako dobro da se svijet mijenja zbog pandemije, rata u Ukrajini, terorizma, gospodarskih kriza i klimatske krize”.
Opraštanje od 20. stoljeća
Kraljica Elizabeta II. bit će pokopana u ponedjeljak pored svojeg oca, kralja Đure VI., i drugih članova obitelji u dvorcu Windsor izvan Londona, nakon državnog pogreba u srcu britanske prijestolnice na kojem su se okupili mnogobrojni svjetski čelnici.
Postupno, svijet otpušta sve što ga je još uvijek povezivalo s 20. stoljećem, a na životu je još samo nekoliko ikona.
Nelson Mandela, koji se borio za ukidanje aparthejda u Južnoafričkoj Republici i postao njezin prvi crni predsjednik, umro je 2013. godine.
Kubanski revolucionarni vođa Fidel Castro, koji je vodio svoju zemlju pola stoljeća i bio ikona hladnog rata, umro je 2016. godine.
Jimmy Carter (97) je jedini bivši živući američki predsjednik koji je vladao isključivo u 20. stoljeću. Imao je buran mandat tijekom tijekom kojeg je s vlasti islamskom revolucijom svrgnut iranski šah.
Njegovi nasljednici Ronald Reagan i George H. W. Bush umrli su 2004. odnosno 2018. godine.
Dalaj lama, duhovni vođa Tibetanaca koji živi u egzilu u Indiji od 1951., kada nije uspjela tibetanska pobuna protiv kineske vladavine, ima 87 godina i još uvijek radi, ali je veliko pitanje što će biti s njegovim nasljednikom.
Ostaju nam McCartney, Jagger i Dylan
Dvadeseto stoljeće još se nekako drži na polju kulture.
Pjevač Rolling Stonesa Mick Jagger (79) još uvijek nastupa sa svojim bendom, dok ikona Beatlesa (80) Paul McCartney i dalje vodi uspješnu solo karijeru pa je tako ove godine na veliku radost svojih obožavatelja nastupio na festivalu u Glastonburyju. Aktivan je i Nobelovac Bob Dylan.
Sama kraljica bila je simbol zaokreta prema modernosti. Njezina krunidba 1953. bila je prvi važni događaj koji se prenosio na televiziji diljem svijeta, a njezina prva televizijska božićna poruka 1957. utrla je put drugim svjetskim čelnicima.
No prije svega, smrt kraljice velik je raskid sa sjećanjima na Drugi svjetski rat, sukob koji je njezin otac kralj Đuro VI. proveo zajedno s kćerima i drugim Londončanima u bombardiranom Londonu.
„Kraljica je izravno sudjelovala u pobjedi 1945. godine. To što smo bili među pobjednicima 1945. ostavilo je snažan trag na identitetu Ujedinjenog Kraljevstva i kraljica je to utjelovljivala sve do svoje smrti”, rekao je Thomas Gomart, direktor Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
„Za mene, smrt Elizabete II., na neki način, označava završetak Drugog svjetskog rata”, rekao je.
