Austrijski general Robert Brieger novi je zapovjednik EUFOR-a i časnik za čijeg mandata će vjerojatno biti donesena odluka o reorganizaciji međunarodnog vojnog prisustva u BiH. U razgovoru s novinarima nekoliko bh. medija, uključujući i Večernji list, general Brieger iznio je svoje procjene vezano za budućnost EUFOR-a.
Proces smanjenja broja vojnika EUFOR-a u BiH je stalan. Kada očekujete promjenu mandata iz izvršnog u neizvršni, odnosno kada će domaće vojne i policijske snage moći same kontrolirati situaciju u zemlji?
Naš izvršni mandat koji smo dobili od UN-a traje do kraja ove godine i za sada se, u principu, ništa nije promijenilo. Naš zadatak ostaje pružiti potporu u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH i pružiti potporu Oružanim snagama BiH u osposobljavanju i obuci. Što se tiče transformacije, mi se sada nalazimo u fazi analize i procjena i tu ulazi veliki broj čimbenika, uključujući sigurnosnu situaciju u BiH. Mi imamo u vidu da od 2004. godine nije bilo sigurnosnih incidenata usmjerenih protiv vojnih snaga, ali isto tako imamo na umu da sigurnosna situacija u BiH još uvijek nije u cijelosti stabilizirana. Naravno, očekujemo da se stvari odvijaju u pozitivnom smjeru, a ja imam nakanu u BiH zadržati dovoljan broj snaga za uvjerljiv odgovor na bilo koju prijetnju stabilnom okruženju. Fokus naših napora će se sve više okretati ka potpori OS BiH u osposobljavanju i obuci.
Ukoliko mandat EUFOR-a ne bude produžen ili ukoliko dođe do smanjenja broja vojnika, hoće li sigurnost u BiH biti ugrožena?
Koliko ja znam, agencije za provedbu zakona u BiH i OS BiH se razvijaju na vrlo pozitivan način i predstavljaju čimbenik stabilnosti u BiH, ali još uvijek postoji jedan određeni čimbenik rizika koji se uzima u obzir i iz toga i proizlazi mandat koji su nama povjerili Ujedinjeni narodi. Politička je odluka hoće li taj mandat biti ukinut krajem 2012. godine. Volio bih vam reći da se pri odlučivanju u ovakvim stvarima ne uzima u obzir raspoloživost resursa u smislu ekonomske krize, ali realnost je takva da su ti čimbenici itekako prisutni. Sve što vam mogu reći je da u zemljama koje sudjeluju u misiji EUFOR-a postoji volja da se na terenu u BiH održe snage koje su sposobne za uvjerljiv odgovor u slučaju neke krizne situacije. S druge strane, činjenica je da se mnoge zemlje suočavaju s ekonomskim problemima i da im nedostaje sredstava. Rezultat takve situacije je kompromis i ja sam uvjeren da s brojem snaga koje sada imam na raspolaganju mogu izvršiti sve zadatke i misiju.
Ipak, ukoliko dođe do dodatnog smanjenja snaga, koji je to minimalan broj vojnika koji Vam je dovoljan za uspješno izvršavanje misije u BiH?
Nema smisla govoriti o nekakvom minimalnom potrebnom broju vojnika, jer je ovaj koncept koji mi trenutačno razvijamo usko povezan sa sposobnošću da se brzo rasporede pričuvne snage u slučaju krizne situacije u BiH. Ta sposobnost brzog razmještanja pričuvnih trupa je ključ novog koncepta. Prerano je davati procjene o brojnosti i veličini tih pričuvnih snaga jer sa zemljama sudionicama u misiji još uvijek radimo na tome da vidimo koliko je svaka od njih spremna sudjelovati u novom konceptu. Također, ovdje nije riječ samo o apsolutnim brojkama, već i o kvaliteti snaga koje ste dobili na raspolaganje, kao i o čimbenicima koji umnožavaju učinkovitost tih snaga, kao što su helikopteri i druga oprema. Kvaliteta i opremljenost imaju veliki utjecaj na odgovor na vaše pitanje.
Koliko je radikalni vehabizam, odnosno terorizam, ozbiljna prijetnja sigurnosti i stabilnosti BiH?
Nažalost, terorizam je globalni problem s kojim se suočava cijeli svijet. BiH tu nije posebna ni u kojem pogledu. U mnogim zemljama iz kojih dolaze pripadnici EUFOR-a počinjeni su teroristički napadi. Što se tiče nas u EUFOR-u, ako to od nas bude zatraženo, mi ćemo pomoći kako god možemo u borbi protiv terorizma. Naravno, ukoliko smo to u mogućnosti i ukoliko je to sukladno našem mandatu.
BiH je proteklih dana suočena s velikim prirodnim nepogodama. Kako ocjenjujete reakciju institucija BiH na ovu situaciju i suradnju bh. vlasti i EUFOR-a u ovoj situaciji?
Prirodno je da mi učinimo sve što je u našoj moći da pomognemo stanovništvu BiH u ovakvoj situaciji. Mi smo poslali svoje snage da pomognu u čišćenju snijega, posebno kada je riječ o infrastrukturnim objektima. Također smo odobrili korištenje naših helikoptera, primarno za spašavanje ljudskih života, ali su radili i na dostavi hrane i drugih namirnica u područjima odsječenim od ostatka svijeta. Mnogo smo napora uložili i u harmonizaciji naših napora s naporima koje su ulagale vlasti u BiH, a posebno OS BiH.
Očekuje se otapanje snijega, a s tim i opasnost od poplava. Je li vas netko od bh. struktura vlasti već kontaktirao u vezi pomoć i u suočavanju s tim problemom i kakvu pomoć možemo očekivati?
Mi smo u stalnom kontaktu s bh. vlastima, a naročito s OS BiH. Do sada nije bilo nekih konkretnih zahtjeva ili razgovora u smislu pomoći u zaštiti od poplava. Ako se nešto takvo dogodi mi ćemo svakako zajednički raditi da se ti problemi riješe.
Nedavno su dužnosnici iz RS-a upozorili da rezultati popisa stanovništva neće vrijediti bez konačnog određivanja međuentitetske crte razgraničenja? Kako gledate na taj proces?
-To je pitanje koje se mora rješavati sporazumom strana, kako to propisuje Aneks 2 Daytonskog sporazuma, koji nalaže formiranje zajedničkog povjerenstva. Uloga EUFOR-a i NATO-a je da pruže potporu, da podržimo taj proces kroz savjete i pružanje stručne pomoći, ali ne i da vodimo taj proces. Oni koji trebaju riješiti to pitanje su strane u BiH, a to su entiteti i država BiH. Kao zapovjednik EUFOR-a nisam u poziciji prisiliti bh. vlasti da urade bilo što pa i kada je u pitanju međuentitetska crta razgraničenja. Jedino što možemo uraditi je ponuditi pomoć da se taj proces pokrene i ubrza. Ako sam dobro shvatio, tu se uglavnom radi o administrativnim pitanjima, pitanju plaćanja poreza, odnosno pitanjima koje se odnose na obične građane i rješenje tog problema bi bilo u interesu svih.
