“Simbolom zlatnog ljiljana u grbu općine Kiseljak identificiraju se Bošnjaci, a sa simbolom šahovnice Hrvati. Legitimno je pravo oba naroda na ovaj način čuvati svoju tradiciju, kulturu i identitet, ali to isto pravo, u skladu s Ustavom Federacije BiH i odluci o konstitutivnosti naroda na cijelom području BiH, dužni su osigurati i srpskom narodu te pripadnicima ostalih naroda koji žive u Kiseljaku“.
Sažetak presude
Sažetak je to obrazloženja presude Ustavnog suda Federacije BiH po kojoj općinski grb nije usklađen s Ustavom Federacije BiH te ga treba mijenjati. Presudu je Ustavni sud donio u utorak 15. ožujka 2011. godine, a zahtjev za preispitivanje ustavnosti Dana općine, općinskog Statuta i grba podnio je Mustafa Mujezinović, predsjednik Vlade Federacije BiH, na zahtjev vijećnika SDA i Stranke za BiH u Općinskom vijeću Kiseljaka. Podsjetimo, sedam vijećnika spomenutih stranaka prije godinu i pol napustilo je sjednicu Općinskog vijeća jer su im zasmetala „hrvatska obilježja“ u gradskoj vijećnici, ili sasvim konkretno šahovnica u grbu općine. Potom su tražili i promjenu Dana općine koji se u Kiseljaku slavi 20. srpnja te izmjenu Statuta koji je donesen nakon što su bošnjački vijećnici napustili Općinsko vijeće.
Epilog na sudu
Cijeli je spor na njihov zahtjev dobio epilog na Ustavnom sudu, a bošnjački su se vijećnici uspjeli izboriti jedino za izmjenu grba, odnosno zaštitu ustavnog prava srpskog i ostalih naroda koji žive na području općine Kiseljak. Presudom Ustavnog suda utvrđeno je da se proslavom Dana općine 20. srpnja, koji je ujedno i blagdan sv. Ilije Proroka, zaštitnika kiseljačke župe, ne diskriminiraju drugi narodi. Ustavni je sud tako prihvatio ponuđeno obrazloženje posebno formiranog Općinskog povjerenstva koje je zastupalo Općinu Kiseljak u sporu pred ovom pravosudnom ustanovom po kojemu se 20. srpnja slavio kao Dan općine u spomen na prvi pisani trag o postojanju Kiseljaka kao naseljenog mjesta, a datira iz 1244. godine. Dokument je pronađen u Arhivu Bosne i Hercegovine, a radi se o povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. kojom potvrđuje posjede bosanskoj biskupiji te spominje župu Lepenicu i Rocil, današnji Rotilj, mjesta koja pripadaju Kiseljaku. Prvi je to pisani trag postojanja Kiseljaka, a može ga se naći u knjizi “Izvori za istoriju BiH” koju je sabrao i uredio povjesničar Marko Šunjić. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine presudio je da ni Statut Općine nije protivan Ustavu jer je donesen dvotrećinskom većinom i u skladu je s Poslovnikom o radu Općinskoga vijeća.
