Mostarski Plemići večeras će na dalekom sjeveru u Islandu u sklopu trećeg pretkola Europske lige odigrati utakmicu s nogometašima Breidablika koju će, nadamo se, i ovaj put riješiti u svoju korist, a na radost svih nas, piše Večernji list BiH.
Island (islandski: Ísland) otočna je zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskog otočja. Površina Islanda obuhvaća 103.000 km², a morska obala 4988 km.
Glavni i ujedno najveći grad je Reykjavik. Reykjavik i okolna područja na jugozapadu zemlje dom su više od dvije trećine stanovništva ove zemlje. Island je vulkanski i geološki aktivan. Unutrašnjost se sastoji od visoravni koju karakteriziraju polja pijeska i lave, planine i ledenjaci, a mnoge ledene rijeke teku u more kroz nizine. Island je grijan golfskom strujom i ima umjerenu klimu, unatoč velikoj zemljopisnoj širini neposredno izvan Arktičkog kruga. Njegova velika širina i utjecaj na more održavaju ljeta hladnima, a veći dio arhipelaga ima polarnu klimu.
Landnámabók opisuje kako je naseljavanje Islanda počelo oko 874. kada je Ingólfur Arnarson došao na Island, iako su drugi prethodno boravili u zemlji. Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća mnogi su se doselili na Island u razdoblju koje se naziva era naseljavanja. Island je došao pod upravu Norveške 1262. godine i bio je pod vlašću Norvežana i Danca sve do 1918., kada je stekao suverenitet. Međutim, danska je država upravljala vanjskim odnosima i obalnim nadzorom uime Islanda, a zemlje su imale zajedničkog kralja dok republika nije bila uspostavljena na Islandu 1944. godine.
Kriza i oporavak
U drugom dijelu 20. stoljeća nacionalna proizvodnja Islanda znatno se povećala, a zemlja je ojačala infrastrukturu i sustav blagostanja. Island je 2007. godine bio najrazvijenija zemlja na svijetu prema indeksu UN-a o kvaliteti života, ali u 2008. započela je ekonomska kriza na Islandu u razdoblju 2008. – 2011., od koje se Island uspio oporaviti. Island je član UN-a, EFTA-e, NATO- a i EEA-e.
Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio dok u kasnom devetom i desetom stoljeću nisu došli norveški i keltski (škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji parlament na svijetu, Althing, osnovan 930. godine. Neki pisani izvori navode kako su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.
Island je bio neovisan 300 godina, a zatim su njime vladale Norveška i Danska. Formalno je bio norveška kolonija, do 14. siječnja 1814. godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz Kiela, a Island je postao ovisan teritorij Danske. Od danske vlade dobio je ograničenu autonomnu vlast 1874. godine, a protektoratsku neovisnost i suverenitet u unutarnjim pitanjima 1918. Vanjski odnosi i obrana ostali su pod danskom upravom do Drugog svjetskog rata, kada je Njemačka vojno okupirala Dansku 1940. Island su nakon toga okupirali saveznici. Danski kralj je de jure ostao suveren do 1944. godine, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti.
Nova republika je 1950. potpisala sporazum sa SAD-om, kojim je Americi predana nadležnost nad obranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu ima vojnu bazu u Keflavíku, a Island nema svoje oružane snage. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostalo ovisno o ribolovu i ova zemlja imala je više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. Od ovih sukoba najpoznatiji su Bakalarski ratovi s Britanijom. U posjednje vrijeme dolazi do diverzifikacije ekonomije zbog velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice aluminija) i privatizacije u financijskom sektoru.
Spor oko morske granice prema norveškom otoku Jan Mayenu sporazumno je riješen 1982. Stabilan politički sustav održava se uz česte koalicijske vlade. Najviše premijera (1944. – '99.) bilo je iz konzervativne Stranke neovisnosti (Ólafur Thors bio je premijer četiri puta tijekom 1944. – '63.), a potom iz liberalne Progresivne stranke te Socijaldemokratske stranke. Politički je značajan ekološki i feministički pokret; islandska predsjednica (zaredom u četiri mandata 1980. – '96.) Vigdís Finnbogadóttir prva je žena u svijetu koja je demokratskim putem izabrana za predsjednicu države. Nakon njezina umirovljenja za predsjednika je (1996.) izabran Ólafur Ragnar Grímsson. Godine 1991. – 2004. premijer je bio Davíð Oddsson iz Stranke neovisnosti. Financijska i gospodarska kriza 2008.– 2009. izazvala je političku nestabilnost. Od 2009. premijerka je socijaldemokratkinja Johanna Sigurðardóttir. Na izborima u travnju 2013. pobijedile su desne stranke – Stranka neovisnosti i Napredna stranka, a premijer je postao Sigmundur Davið Gunnlaugsson (od 2009. lider Napredne stranke). Zbog financijske afere (Panama Papers) odstupio je s položaja u travnju 2016.
Parlament, Althing, osnovan je 1845. godine kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. godine, a suspendirane 1799.
Trenutačno ima 63 člana, koje stanovništvo bira svake četiri godine. Predsjednik Islanda je uglavnom ceremonijalno zvanje, a on služi kao diplomat, figura i šef države. Predsjednik vlade (premijer) se, sa svojim uredom, brine za izvršni dio vlasti. Ured postavlja predsjednik poslije općih izbora, ali ovaj proces se obično vodi između vođa političkih stranaka koji odlučuju međusobno kroz razgovore o sastavu ureda. Samo kada čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku dogovoriti se o sastavu ureda, predsjednik koristi ovu ovlast i sam postavlja ured. Ovo se nije dogodilo otkad je osnovana republika (1944.), ali 1942. je regent države (Sveinn Björnsson, koji je tu poziciju dobio u Althingu 1941.) uspostavio neparlamentarnu vladu. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika i Sveinn Björnsson je postao prvi predsjednik 1944. Islandske vlade su gotovo uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u parlamentu. Domet političke moći predsjednikova ureda predmet je rasprave među islandskim pravnicima; nekoliko odredbi ustava izgleda kao da predsjedniku daju određene važne ovlasti, ali druge odredbe i tradicije govore suprotno.
Predsjednik se bira svake četiri godine (2012.), ured se bira svake četiri godine (2013.), a i izbori za gradska vijeća održavaju se svake četiri godine.
Island ima 95 općina koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima, kao što su škole i prijevoz. Postoje 23 okruga koja su uglavnom povijesna podjela. Trenutačno je Island podijeljen u 26 magistrata koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku, gdje postoji poseban ured ravnatelja policije) i izvršavaju administrativne funkcije kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava.
Regionalna podjela
Postoji osam regija, koje uglavnom služe za statističke svrhe. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (doduše njezina starija verzija).
Do 2003. godine birački okruzi za parlamentarne izbore bili su isti kao i regije, ali su amandmani u ustavu to promijenili u trenutačnih šest biračkih okruga.
Ova izmjena je načinjena kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Reykjaviku, na primjer. Debalans između oblasti je smanjen novim sustavom, ali i dalje postoji.
Island se nalazi u sjevernom Atlantskom oceanu, malo južnije od Arktičkog kruga, koji prolazi kroz mali otok Grímsey uz sjevernu obalu Islanda, ali ne kroz sam Island.
Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih vulkana, od kojih je najznačajniji Hekla. Godine 2010. dogodila se značajna erupcija vulkana Eyjafjallajökull koja je privremeno prekinula zračni promet diljem Europe zbog vulkanske prašine. Oko 10% otoka je pod ledom. Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu i grijanje po vrlo niskim cijenama. Električna energija je načelno jako jeftina zbog mnoštva rijeka i vodopada koji se koriste za proizvodnju struje.
Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda hladna i negostoljubiva pustinja. Najznačajniji gradovi su Reykjavík, Keflavík - gdje se nalazi nacionalna zračna luka, i Akureyri. Na otoku Grímsey, unutar Arktičkog kruga, nalazi se najsjevernije naseljeno mjesto Islanda.
Za razliku od susjednog Grenlanda, Island se smatra dijelom Europe, a ne Amerike. Island je 18. otok po veličini na svijetu.
Republika Island nema regularne oružane snage. Funkcije obrane vrši NATO baza u Keflavíku, koju uglavnom popunjavaju pripadnici američke vojske. Island ima Obalnu stražu (Landhelgisgæslan) i specijalnu jedinicu (Sérsveitin), koja je poznata pod imenom Víkingasveitin (Vikinški odred). Specijalni odred bio je pod zapovjednikom šefa rejkjaviške policije, ali je 2004. donesen novi zakon po kojem se ovaj odred stavlja izravno pod zapovjedništvo ministra pravosuđa i Crkve. Po ovom novom zakonu, ministar pravosuđa i Crkve mora postaviti nacionalnog šefa policije, koji kontrolira i upravlja islandskom policijom, uključujući i Vikinški odred.
Islanđani su potomci skandinavskih Vikinga te keltskih doseljenika koji su došli (iz Irske i Škotske) potkraj 9. i početkom 10. st. i čine više od 96% otočnog stanovništva. Od ostalih najbrojniji su Danci, Šveđani i Amerikanci. S 2,8 st./km² Island je najrjeđe naseljena europska zemlja. Izolirani položaj Islanda rezultirao je ograničenom imigracijom i ograničenim genetskim uplivom u ljudsku populaciju tijekom stoljeća. Genetska sličnost koja je time prouzročena danas se koristi za genetička ispitivanja.
Jezik koji se govori je islandski, a spada u skupinu sjevernogermanskih jezika. Većina stanovništva govori i jedan strani jezik.
Danas je gotovo 2/3 zemlje praktički nenaseljeno, a gotovo cjelokupno stanovništvo živi na obali.
Drugi jezik sporazumijevanja je islandski znakovni jezik [icl] za gluhi dio populacije.
Islanđani uživaju vjerske slobode koje su ugrađene u ustav; ipak, Crkva i država nisu odvojene. Tako je ustavom propisano kako na Islandu postoji državna crkva koja se zove Crkva Islanda, dok je ona luteransko tijelo. Rimokatolička crkva bilježi velik porast vjernika iz godine u godinu.
Island ima visoku razinu posjeda automobila: 1 automobil na 1,5 stanovnika. To je ujedno i glavni oblik prijevoza.
Mnogo ih je napušteno u ruralnim područjima. Island ima ukupno 13.034 km cesta, od kojih je 4617 km asfaltirano, a 8338 km nije.
Velik dio cesta je neasfaltiran jer su to uglavnom malo korištene seoske ceste. Ograničenja brzine su 50 km/h u gradovima, 80 km/h na šljunčanim seoskim cestama i 90 km/h na cestama s tvrdom podlogom. Island trenutačno nema željeznice. Najprometnija je međunarodna zračna luka Keflavík (2,1 milijun putnika, 2011.) a slijede ga Reykjavík, Akureyri, Vestmannæyjar i Egilsstaðir. •
